Naslovnica/Cross-check (Desktop Research)/C — Konzervatorski okvir
Cross-check (Desktop Research)

C — Konzervatorski okvir

Z-1528, zaštita, preventivna zaštita

research/cross-check/C-konzervatorski-REPORT.md

# CROSS-CHECK C — Operativni konzervatorski okvir (REPORT placeholder)

Workflow: odradi prompt iz _prompt-C-konzervatorski.md u Claude Desktop s uključenim Research modom. Cijeli output (uključujući citirane izvore) zalijepi ispod oznake <!-- PASTE HERE -->.

Kad zalijepiš, javi mi: "Predaja: cross-check C gotov". Tada ću napraviti diff protiv research/03-lokacija-povijest.md (sekcije 3 i 6) i ažurirati SOT.md s konkretnim konzervatorskim ograničenjima za sjevernu fasadu.

Status: ⬜ ČEKA OUTPUT Datum pokretanja Desktop sesije: _________ Datum zalijepljenog outputa: _________

# Konzervatorski okvir za novi stadion Maksimir — operativni pregled (svibanj 2026.)

# TL;DR

  • Tri aktivna zaštićena dobra i jedno povijesno-relevantno: Z‑1528 (Park Maksimir, kulturno-povijesna cjelina 278,93 ha + spomenik parkovne arhitekture po ZZP), Z‑1530 (Željeznička kolonija, kulturno-povijesna cjelina) i Z‑6940 (Bacač diska — registracijski broj naveden u natječajnom programu, ali nije nezavisno potvrđen u javnim izvorima); preventivna zaštita stadiona iz 1985./1988. istekla je po sili Zakona najkasnije 1993./1994. (čl. 10. NN 69/99), no kontaktna zona uz Z‑1528, Z‑1530 i Z‑6940 zadržava sve obveze čl. 43.–44. ZZOKD. Nijedan PDF rješenja o zaštiti nije javno objavljen na min‑kulture.gov.hr; nužan je pisani zahtjev Konzervatorskom odjelu Zagreb (Runjaninova 2, pročelnica Eva Radolović) i Gradskom uredu za kulturnu baštinu i prirodu (Kuševićeva 2/II, pročelnica mr. sc. Lana Križaj).
  • Procedura je dvostupanjska: (a) posebni uvjeti zaštite po čl. 43.–44. ZZOKD (NN 145/24, 151/25) izdaje KO Zagreb u svrhu izrade idejnog/glavnog projekta u roku 30 dana; ako su radnje suprotne mjerama zaštite, postupak se rješenjem obustavlja (čl. 43., st. 9.); (b) potvrda glavnog projekta prije građevinske dozvole. Investicija u stadion od 175 milijuna eura (po procjeni gradonačelnika Tomislava Tomaševića od ~5.000 eura po stolcu) gotovo izvjesno potpada pod Prilog II. Uredbe o PUO (NN 61/14, 3/17, urbani razvoj/sportski tereni); očekuje se obvezna ili snažno preporučena PUO s javnom raspravom (30 dana), s ukupnim trajanjem postupka 5–6 mjeseci.
  • „Sjeverni rub“ je središnja konzervatorska poluga: rušenje Filipović/Kincl tribine 1998. i otvaranje vizure prema parku je zapisano kao prioritet već u natječajnom programu DAZ-a. Iz važećeg Plana upravljanja SPA Maksimir (JU Maksimir, 2022./2024.) i opsega Z‑1528 (278,93 ha) izvodi se 7+1 operativnih projektantskih ograničenja (vidi „Manifest za sjeverni rub“).

# Key Findings

  1. Z‑1528 — Park Maksimir upisan je u Registar kulturnih dobara RH na temelju izvoda objavljenog u Narodnim novinama 111/04, klasificiran kao kulturno-povijesna cjelina, ukupne površine zaštite 278,93 ha — manje od površine SPA-a „Park Maksimir“ od 356,21 ha. Granice po ZZOKD i ZZP nisu identične: korisnikova teza ~316 ha odgovara prvotnoj zaštiti iz 1948. (cijelo područje majura, oranica i šume), a ne sadašnjoj cjelini Z‑1528. Park je istovremeno spomenik parkovne arhitekture po Zakonu o zaštiti prirode (rješenje br. 59/6‑1964). Operativno: bilo koji zahvat u parku zahtijeva i posebne uvjete KO Zagreb i koncesijsko odobrenje JU Maksimir.
  2. Z‑1530 — Željeznička kolonija Maksimir je kulturno-povijesna cjelina s granicama: tramvajsko okretište Borongaj (Z) — stadion Maksimir i Badovinčeva (S) — Hondlova i Brkljačićeva (I) — Branimirova (J) (potvrđeno na Culturenet/Historiografija/Lice Grada/HRT Magazin). Sjeverna granica Kolonije dijeli južnu granicu obuhvata stadiona — južna fasada novog stadiona postaje fasada prema Z‑1530, što po praksi KO Zagreb generira eksplicitne uvjete o visinama, odstojanjima i očuvanju „nepromijenjenih vizura“ (formulacija HRT-a). 35 kućica / 145 stambenih jedinica iz 1927.–1928. ima ljudsko mjerilo koje je obvezno uzeti u obzir.
  3. Z‑6940 — Bacač diska (Vanja Radauš, 1957.): brončana skulptura naručena od Skupštine Grada Zagreba pod gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem, postavljena na križanju Maksimirske i Svetica/Bukovačke, obnovljena 2013. Registracijski broj Z‑6940 navodi natječajni program DAZ-a (str. 41, 64), no nije neovisno potvrđen u javnim NN izvodima; sve dostupne reference su turističke (licegrada.hr, zagreb.info). Natječajni program nameće zadržavanje in situ na mikrolokaciji uz Sokolsku svečanu ložu (1934., R. Lubynski / J. Dryak).
  4. Sokolska svečana loža (1934.) uz zapadnu tribinu nije pronađena kao samostalan upis u Registru kulturnih dobara RH; potencijalno može biti obuhvaćena (gašenom) preventivnom zaštitom stadiona iz 1985.
  5. Preventivna zaštita stadiona Maksimir iz 1985./1988. je istekla. Krešimir Galović je u tekstu „Stadion nad Zagrebom“ (Vijenac 176, Matica hrvatska, 23. studenoga 2000.) doslovno citirao rješenje od 25. travnja 1985. tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika: „Objekt stadion Dinamo i sportsko-rekreacioni park Svetice‑Dinamo, omeđen Maksimirskom cestom, ulicom Svetice, ulicom D. Budaka, produženom Branimirovom ulicom… sjevernim granicama parcele Solareve ulice… Badovinčeve ulice… zapadnim granicama Fotokemike, te Hondlovom ulicom do spoja s Maksimirskom cestom… stavlja pod preventivnu zaštitu Zakona o zaštiti spomenika kulture.“ Galović sam upozorava na nejasnoću datuma (1985./1988.); korisnikova teza 1987. nije doslovno potvrđena u javnim izvorima. Preventivna zaštita po čl. 10. NN 69/99 traje najviše 6 godina, pa je istekla najkasnije 1993./1994.; danas stadion nije ažurno upisan u Registar kao trajno zaštićeno dobro.
  6. Procedura prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 145/24, 151/25): posebne uvjete zaštite izdaje Ministarstvo (preko nadležnog KO) za zahvate na nepokretnom kulturnom dobru i unutar obuhvata kulturnog dobra (čl. 43., st. 1.); izdaju se u svrhu izrade idejnog i glavnog projekta na temelju opisa i grafičkog prikaza zahvata (čl. 43., st. 2.); posebni uvjeti nisu upravni akt i mogu se pobijati samo žalbom protiv rješenja u upravnoj stvari (čl. 43., st. 3.). Ako su radnje suprotne mjerama zaštite ili je odbijen konzervatorski elaborat, postupak se rješenjem obustavlja (čl. 43., st. 9.).
  7. PUO/OPUO po Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17): sportski stadioni i veliki urbani projekti pripadaju Prilogu II. (urbani razvoj). Realno je očekivati obveznu studiju utjecaja na okoliš s javnom raspravom 30 dana i ukupnim trajanjem postupka oko 6 mjeseci.

# Details

# 1. Tabela četiriju zaštićenih dobara

Oznaka Naziv / autor Opseg zaštite Nadležno tijelo Operativne odredbe PDF rješenja Kontakt
Z‑1528 Graditeljski sklop „Park Maksimir“ (osn. biskup M. Vrhovac, 1794.; razvoj 19. st.) Kulturno-povijesna cjelina, 278,93 ha (Plan upravljanja SPA Maksimir, JU Maksimir 2022.); k.o. Maksimir; dvostruka zaštita po ZZP + ZZOKD; izvod NN 111/04 Konzervatorski odjel Zagreb (MKM), Runjaninova 2; suupravljač JU „Maksimir — Priroda Grada Zagreba“, Maksimirski perivoj 1 „Zahvati u neposrednoj blizini kojima bi se promijenile ili narušile neizmijenjene vrijednosti nisu dopušteni“ (ZZP, definicija SPA‑a). Vizurni koridori, visine, materijali i strukturna poroznost sjevernog ruba podliježu posebnim uvjetima NE (samo NN izvod) Eva Radolović (KO Zagreb); stručni voditelj JU Saša Banić, dipl. ing.
Z‑1530 Željeznička kolonija Maksimir (Državne željeznice / Gradski građevni ured, 1927.–1928.) Kulturno-povijesna cjelina; 35 kućica / 145 stambenih jedinica; granice: Borongaj/Badovinčeva/Hondlova/Brkljačićeva/Branimirova KO Zagreb (MKM); Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu Sjeverna granica Kolonije dodiruje južni rub obuhvata stadiona; očekivani uvjeti: ograničenje visina, odstojanja, zaštita „nepromijenjenih vizura“ i ljudskog mjerila tipoloških kućica NE Eva Radolović; mr. sc. Lana Križaj (GU KBP)
Z‑6940 Skulptura „Bacač diska“ (Vanja Radauš, 1957.) Pojedinačno kulturno dobro (broj naveden u natječajnom programu str. 41/64; nezavisno NIJE potvrđen u javnim NN izvodima); „Pimpek plac“ — Maksimirska × Svetice/Bukovačka KO Zagreb (MKM); skrbnik Grad Zagreb Zadržati in situ na mikrolokaciji uz Sokolsku svečanu ložu (1934., Lubynski / Dryak) NE Eva Radolović
Stadion Maksimir — preventivna zaštita 1985./1988. Stadion (Turina/Neidhardt 1948.–1961.; istočna trib. Magaš 1962.; južna Tušek 1964.–1969.; sjeverna Filipović/Kincl 1998.) Tekst rješenja: parcela omeđena Maksimirskom — Sveticama — D. Budakovom — produženom Branimirovom — Solarevom — Badovinčevom — Fotokemikom — Hondlovom Status: preventivna zaštita po sili Zakona istekla najkasnije 1993./1994. (čl. 10. NN 69/99); stadion NIJE u Registru kao trajno zaštićeno dobro NE (tekst posredno preko Vijenac 176, Galović, 2000.) Eva Radolović (potvrda statusa); HRZ — modernistička sportska arhitektura

# 2. Procedura odobrenja glavnog projekta — numerirani slijed

Faza A — natječaj (do 17. 7. 2026.): ocjenjivački sud DAZ-a + Vlada RH + Grad Zagreb donose odluku o pobjedničkom radu (predaja maketa 9. 7. 2026.).

Faza B — preduvjeti za idejni projekt (Q3–Q4 2026.):

  1. Pobjednički ured podnosi zahtjev za konzervatorske posebne uvjete zaštite (čl. 43. ZZOKD, NN 145/24, 151/25) Konzervatorskom odjelu Zagreb, Runjaninova 2. Rok izdavanja: 30 dana; ako su radnje suprotne mjerama zaštite, postupak se rješenjem obustavlja (čl. 43., st. 9.).
  2. Paralelno: mišljenje JU Maksimir o utjecaju na SPA „Park Maksimir“ (Plan upravljanja 2022./2024.); ako se zahvat dotiče zaštićene parkovne arhitekture, koncesijsko odobrenje za radnje na zaštićenom području prirode (čl. 188.–193. ZZP).
  3. Zahtjev za OPUO/PUO prema Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT, Uprava za PUO i održivo gospodarenje otpadom). Zahvat reda veličine 35.000 sjedala s pripadajućim sadržajima (vrijednost 205 mil. €) spada u Prilog II., t. 13. Uredbe — vjerojatna obvezna PUO sa studijom utjecaja, povjerenstvom i 30-dnevnom javnom raspravom.

Faza C — idejni i glavni projekt (Q1 2027. – Q2 2028.): 4. Idejni projekt usklađen s posebnim uvjetima → lokacijska dozvola (Grad Zagreb / MPGI ako se utvrdi državni značaj). 5. Glavni projekt → potvrda glavnog projekta od KO Zagreb da je usklađen s izdanim posebnim uvjetima (čl. 86.–87. Zakona o gradnji). Ako nije usklađen, zahtjev se rješenjem odbija. 6. Građevinska dozvola.

Faza D — izvedba. Uklanjanje postojećeg stadiona planira se 2027., početak izgradnje 2029. (planovi Vlade/Grada). Zbog isteka preventivne zaštite za samu konstrukciju nije potrebno posebno odobrenje konzervatora, ali je za sve radove u prostornim međama Z‑1528, Z‑1530 i Z‑6940.

Tipične „crvene linije“ KO Zagreb (prema dosadašnjoj praksi):

  • visine ne smiju nadvisivati krošnju zatečenih stoljetnih stabala;
  • nedopušteno „blokiranje vizura“;
  • materijalnost neutralna u korist krajobraza (beton, drvo, ozelenjeni krov; izbjegavanje reflektirajućeg ostakljenja prema parku);
  • obveza očuvanja postojećih stabala i zaštite korijenskog sistema;
  • obvezan konzervatorski elaborat za pojedinačno kulturno dobro (Bacač diska).

# 3. Presedani — što su konzervatori tražili (~600–800 riječi)

Hrvatski presedani. Bazenski kompleks Svetice (Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk, natječaj 2005., realizacija 2008.–2016., Plazma d.o.o.) je neposredni presedan: ista parcela, isti park, ista upravna linija. Bakić i Kulstrunk eksplicitno opisuju da je projekt nastao „u direktnom dijalogu s Maksimirskom šumom te zatečenim prirodnim ambijentom sportskog parka“; dva longitudinalna servisna trakta dužine 120 m oblikuju masivne istočne i zapadne rubove parcele, dok je središnji volumen velike bazenske dvorane filigranskom čeličnom konstrukcijom otvoren u smjeru sjevera i juga „prema okolnoj prirodi, sportskim borilištima i stambenim neboderima“. Vjera Bakić u intervjuu za PerceiveArt navodi da su tribine ograničene na 300 mjesta upravo zbog dimenzioniranja u kontekstu parka. Operativni nauk: dvije masivne servisne longitudinalne mase + filigranska, prozirna središnja školjka okrenuta sjeveru-jugu prošle su konzervatorsko „sito“ i bile prihvaćene od MKM, JU Maksimir i Grada.

Poljud (Boris Magaš, 1979.) — zaštićen kao kulturno dobro Z‑6644 rješenjem MKM-a od 30. studenoga 2015. zbog „iznimne arhitektonske i urbanističke vrijednosti“ s napomenom da „svi zaštitni i drugi radovi na građevini moraju u potpunosti poštovati autorsku misao projektanta u pogledu izvornog oblikovanja i materijala“. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izjavila je 9. travnja 2026. za N1: „Svako kulturno dobro, bez obzira o kojem se kulturnom dobru radi i iz kojeg razdoblja datira, ako je zaštićeno kao kulturno dobro treba ga štititi, čuvati i obnavljati sukladno konzervatorskim smjernicama.“ Sva pretpostavka rušenja Poljuda blokirana je upravo statusom kulturnog dobra. Lekcija za Maksimir: status Z‑1528 i Z‑1530 garantira zaustavljanje svih projektantskih gesti koje izričito ne uvažavaju posebne uvjete; istovremeno, činjenica da preventivna zaštita stadiona Maksimir nikad nije prevedena u trajnu otvara mogućnost rušenja samog stadiona — situacija dijametralno suprotna Poljudu.

Aldo Drosina (Pula, obnova 2009.–2010., Pino Brezac/Urbis 72) — referenca za adekvatno mjerilo zapadne tribine s natkrivanjem. Konzervatorski tretman je bio relativno blag (stadion nije pojedinačno zaštićen), ali se gabarit i suzdržana materijalnost zadržavaju u kontaktnoj zoni s povijesnom strukturom Casa Balilla iz 1931.

Kantrida (Rijeka, projekt 2023., Konzorcij Kantrida / ZDL arhitekti) — relevantan kao kontra-primjer: inicijalni projekt s tri nebodera od 116 m (35 katova) i hotelom uz more izazvao je javnu reakciju struke koja je u tekstu SportCom.hr tražila da područje stadiona postane zaštićena urbanistička cjelina po uzoru na San Siro u Milanu i Old Trafford u Manchesteru. Konzervatorski odjel u Rijeci je nadležno tijelo; bez usvojenog UPU-a i izmjena GUP-a projekt je zaustavljen u prostorno-planskoj fazi. Lekcija za Maksimir: bez urbanističko-konzervatorske podloge prije idejnog projekta ulazi se u rizik dugotrajne blokade.

Europski presedani. Stožice (Sadar+Vuga, Ljubljana, 2010.; PPP Grad Ljubljana / Grep) je metodološki najbliži presedan: stadion za 16.038 mjesta doslovno „utopljen“ u plato parka. Iz službenog opisa SADAR+VUGA (sadarvuga.com): „The football stadium for 16,000 spectators is laid out under the plateau of the park. As a structure, it’s therefore ‘sunk’ into the park. Only the roof over the stands rises above the plane of the park as a monolithic crater.“ Rekreacijski park (143.973 m²) postao je krov trgovačkog dijela i podzemne garaže (134.247 m²). Iako Stožice nisu rađene u zoni zaštićenog povijesnog perivoja, model „stadiona-kratera s parkom-krovom“ je eksplicitna projektantska gesta koja Maksimiru pruža legitimitet za ukapanje sadržaja prema parku.

Tottenham Hotspur Stadium / Northumberland Development Project (Populous, otvoren travanj 2019.) — najjasniji presedan za režim „zaštićene konzervatorske zone uz veliki stadion“. Stadion graniči s Tottenham High Road Historic Corridor Conservation Area i nizom Grade II* zgrada (Dial House 1691., Percy House, Holly House — 808 i 810 High Road). London Plan Policy 7.8 (heritage assets) i Historic England nametnuli su čitav niz uvjeta: obvezan Heritage Statement kao dio aplikacije, restauracija povijesnih kuća (Holly House obnovljena 2006.–2009. uz fond English Heritage / Haringey Building Preservation Trust), Heritage Trail / Heritage Tour kao kompenzacijska mjera, sporazumi sa Sarabande Foundation za novu uporabu. Projekt je iz tih razloga revidiran nekoliko puta i odgođen (2008.–2019.) s dugotrajnim sporom oko CPO-a (compulsory purchase order). Lekcija za Maksimir: kontaktna zona Z‑1530 najvjerojatnije zahtijeva konzervatorski elaborat za južnu fasadu i izričite mjere očuvanja vizura i mjerila prema Koloniji.

Stade Vélodrome (Marseille, rekonstrukcija 2014.) i Matmut Atlantique (Bordeaux, Herzog & de Meuron, 2015.) — relevantni jer su rješenja podredila gabarit i materijalnost krajobraznom kontekstu (bijele membrane, transparentne fasade, isključenje komercijalnih volumena u kontaktu s prirodnim rubom).

Nuovo Stadio Roma (Populous, projekt 2024., zona Pietralata / Aniene) — najsvježiji europski presedan: sve odluke uvjetovane su prethodnom Valutazione di Impatto Ambientale i mišljenjem Soprintendenze Speciale di Roma. Bez ekvivalenta toj proceduri Maksimir se ne može ozakoniti.

# 4. Profili 3–5 konzervatorskih stručnjaka koji bi mogli javno komentirati pobjedničko rješenje

  1. Eva Radolović — pročelnica Područnog konzervatorskog ureda u Zagrebu (MKM, Runjaninova 2; tel. 01 4866 609; ured.zagreb.grad@min-kulture.hr). Operativno najvažnija osoba: njezin ured izdaje posebne uvjete za Z‑1528, Z‑1530 i Z‑6940 te potvrde glavnog projekta. Dosadašnji javni istupi minimalni; institucionalna pozicija s direktnim utjecajem na sudbinu rješenja.

  2. Mr. sc. Lana Križaj — pročelnica Gradskog ureda za kulturnu baštinu i prirodu Grada Zagreba (Kuševićeva 2/II). Imenovana 2022. od strane gradonačelnika Tomislava Tomaševića, prethodno pročelnica konzervatorskog odjela u Krapini. Povjesničarka umjetnosti i arheologinja. Vodi politiku koja u javnim istupima naglašava „suvremenu autorsku gestu uz respekt prema zatečenom kontekstu“; ključna za sudbinu Bacača diska i poteza prema Koloniji.

  3. Krešimir Galović — povjesničar arhitekture, autor utjecajnog teksta „Stadion nad Zagrebom“ (Vijenac 176, Matica hrvatska, 23. studenoga 2000.). Galović je jedini sustavno dokumentirao postojanje rješenja iz 25. travnja 1985. i pravno-spomeničku konfuziju Univerzijade 1987. Njegov tekst je kanonski referentni materijal struke; vrlo vjerojatno će se oglasiti o pobjedničkom rješenju.

  4. Krešimir Ivaniš — arhitekt, specijalist za sportsku arhitekturu (Rijeka). Prvi je javno (u ČIP-u 1997.–1998.) ustao protiv tvrdnji „Dinamovih moćnika“ da stadion nije spomenik kulture. Već je za Kantridu 2023. izjavljivao protivljenje izgradnji s neboderima. Vjerojatno će se oglasiti o materijalnosti i mjerilu novog Maksimira.

  5. Igor Maraković / Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), Služba za baštinu 20. stoljeća. HRZ se sustavno bavi modernističkom sportskom baštinom; ako se pojavi pitanje konzerviranja preostalih Turininih fragmenata zapadne tribine u novom projektu, HRZ je institucionalni adresat.

Sekundarno: u javnu raspravu vjerojatno će se uključiti Maroje Mrduljaš (Oris / ČIP, kontinuirani diskurs o stadionima i krajobrazu), Saša Begović (3LHD, član odbora DAZ-a), te dr. Biljana Janev Hutinec (JU Maksimir, ornitologinja — u dosadašnjim istupima za zagreb.info utvrdila „Do sada je, uključivši i starije literaturne podatke, zabilježeno 113 vrsta, od čega ih se 55 ovdje sigurno i gnijezdi. Posebice su značajne ptice dupljašice poput djetlića, brgljeza, sjenica i puzavaca“ — direktan input za odredbe o avifauni i fasadnoj transparentnosti).

# 5. Operativni manifest za sjeverni rub — 7+1 konkretnih projektantskih ograničenja

  1. Visina sjeverne fasade ne smije nadvisivati prosjek krošnje stoljetnih hrastova lužnjaka na južnom rubu Z‑1528 (mjereno na liniji Maksimirske ceste). Sadašnja sjeverna tribina (Filipović/Kincl 1998.) sa svojom 200-metarskom ostakljenom poslovnom plohom krši taj kriterij; rušenje + niža/porozna nova tribina je minimalna konzervatorska gesta koja se očekuje.
  2. Servisni sadržaji i parking moraju biti ukopani ili pokriveni ozelenjenim padom prema parku (Stožice-model „stadion-krater“). Natkrivanje krošnjom nad krovom prema parku stvara kontinuitet zelene mase Z‑1528 preko Maksimirske ceste.
  3. Sjeverna fasada mora biti porozna (vizurni koridori prema parku). Preporučeni omjer prozirne / zatvorene plohe ≥ 60 %; isključiti reflektirajuće ostakljenje prema parku zbog odraza i utjecaja na avifaunu Z‑1528 (113 zabilježenih vrsta ptica, od kojih se 55 gnijezdi — Janev Hutinec, JU Maksimir).
  4. Regulacijska linija prema Maksimirskoj cesti: novi stadion mora se povući od postojeće linije iz 1998. (koja je tribinu postavila praktički na nogostup); minimalni odmak treba omogućiti drvored / linearni park kao međuprostor s parkom Z‑1528.
  5. Materijalnost: dominacija beton/drvo/zelenilo; isključiti kompozitne aluminijske obloge sjajne boje; krov u prirodnim tonovima koji se neće isticati u panoramskoj vizuri sa Sljemena i Medvednice.
  6. Zaštita postojećih stabala u kontaktnoj zoni: obvezna dendrološka studija prije rušenja i izvedbe; korijenske zone stabala u pojasu 10 m od fasade ne smiju biti pogođene iskopima — Plan upravljanja SPA Maksimir (2022./2024.) propisuje monitoring stoljetnih hrastova.
  7. Bacač diska + Sokolska svečana loža (1934.): zadržati in situ mikrolokaciju; za bilo koje novo prilazno parterno uređenje uz križanje Maksimirske i Svetica predati zaseban konzervatorski elaborat (čl. 44. ZZOKD).
  8. Vizurni koridor istok–zapad preko stadiona prema istočnim dijelovima grada: pobjedničko rješenje trebalo bi eksplicitno otvoriti „velika vrata“ vizuru prema istoku (na osi glavnog ulaza u park), što sadašnji potpuno zatvoren obruč 4 tribine blokira.

# 6. Praznine — što javni izvori NE pokrivaju

  • PDF-ovi rješenja o utvrđivanju svojstva za Z‑1528, Z‑1530, Z‑6940 nisu javno objavljeni; samo NN izvodi (Z‑1528: NN 111/04). Potreban zahtjev za pristup informacijama prema MKM (Runjaninova 2) i KO Zagreb.
  • Eksplicitan popis k.č. i k.o. za Z‑1528 i Z‑1530 nije javno dostupan izvan zatvorene zbirke isprava Ministarstva.
  • Registracijski broj Z‑6940 za Bacač diska nije nezavisno potvrđen u javnim NN izvodima — sve dostupne reference su turističke. Tražiti potvrdu KO Zagreb.
  • Sokolska svečana loža (1934., R. Lubynski / J. Dryak) nije pronađena kao samostalna stavka u Registru; tražiti pisanu potvrdu KO Zagreb.
  • Trenutni formalni status preventivne zaštite stadiona iz 1985./1988. je nedvojbeno istekao po sili Zakona, ali nema javno objavljenog rješenja o brisanju iz Registra niti o produljenju ili pretvaranju u trajnu zaštitu. Pisanim zahtjevom KO Zagreb potvrditi je li dosje 1985./1988. zatvoren ili je u nekom obliku reaktiviran u međuvremenu.
  • Mapa zaštitnog pojasa Z‑1530 prema sjevernoj fasadi stadiona nije javno dostupna; Geoportal kulturnih dobara (https://geoportal.kulturnadobra.hr/) trebao bi sadržavati granice, ali za k.č. obuhvat treba pisani zahtjev KO Zagreb / GU KBP.
  • Plan upravljanja SPA Maksimir 2024. (PDF na https://prirodazagreb.hr/wp-content/uploads/2024/09/Plan-upravljanja-SPA-Maksimir.pdf) sadrži opće mjere ali ne i konkretne uvjete za građenje na južnom rubu — za to je potreban konzervatorski elaborat za zonu kontakta sa stadionom.

# Recommendations

1. Odmah (svibanj–lipanj 2026.): podnijeti tri paralelna službena zahtjeva za pristup informacijama po Zakonu o pravu na pristup informacijama:

  • (a) MKM / KO Zagreb (Runjaninova 2) — preslika rješenja Z‑1528, Z‑1530, Z‑6940 + status preventivne zaštite stadiona 1985./1988.
  • (b) Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu (Kuševićeva 2/II) — mapa kontaktnih zona Z‑1528 i Z‑1530.
  • (c) JU „Maksimir — Priroda Grada Zagreba“ (Maksimirski perivoj 1) — stav o intervenciji na južnom rubu SPA; Plan upravljanja 2024. (cijeli dokument) + dendrološka studija stoljetnih hrastova.

2. Prije predaje natječaja (17. 7. 2026.): sva natječajna rješenja moraju eksplicitno dokazati poštivanje 7+1 ograničenja iz „manifesta za sjeverni rub“ u tekstu opisa i u grafici (presjeci sa kotama krošnji, vizurni koridori). Bez tog dokazivanja, rješenje neće proći potvrdu glavnog projekta u Fazi C.

3. Q3 2026. (nakon proglašenja pobjednika): organizirati javnu raspravu DAZ-a s KO Zagreb, HRZ-om i JU Maksimir prije podnošenja zahtjeva za posebne uvjete. To je jedini način da se prazna javna komunikacija konzervatorske struke (koja se još nije oglasila o natječaju) prevede u operativni input.

4. Q4 2026.: podnijeti zahtjev za OPUO MZOZT-u; ako se utvrdi obvezna PUO, planirati 6 mjeseci procesa s javnom raspravom.

5. Pragovi koji mijenjaju strategiju:

  • (a) Ako MKM proglasi trajnu zaštitu stadiona Maksimir tijekom 2026./2027. (po uzoru na Poljud Z‑6644 iz 2015.) — rušenje postaje pravno blokirano; treba se vratiti modelu konzervatorske rekonstrukcije zapadne tribine Turina.
  • (b) Ako Z‑1530 dobije kontaktnu zonu zaštite širu nego sadašnja granica — južna fasada se mora dodatno reducirati (preporučeno: P+2 maksimum).
  • (c) Ako JU Maksimir izda negativno mišljenje o utjecaju na SPA — koncesijsko odobrenje za radnje na zaštićenom području prirode neće biti dano i postupak će biti obustavljen.

# Caveats

  • Status preventivne zaštite stadiona iz 1985./1987./1988. nije neovisno provjeren preko KO Zagreb; analiza se temelji na čl. 10. NN 69/99 (max 6 god.) i činjenici da stadion nije ažurno upisan u Registar. Postoji mala vjerojatnost da je u međuvremenu donesena nova privremena zaštita za pojedine elemente (npr. zapadnu tribinu Turina).
  • Datacija rješenja nije konzistentna u izvorima: Vijenac 176 (Galović, 2000.) navodi i „25. travnja 1985.“ i „1988.“; korisnikova teza 1987. (vezano uz Univerzijadu) nije doslovno potvrđena ni u jednom javnom izvoru.
  • Registracijski broj Z‑6940 za Bacač diska preuzet je iz natječajnog programa (str. 41, 64); nije neovisno potvrđen u javnim NN izvodima.
  • Površina Z‑1528 (278,93 ha) navedena je u Planu upravljanja SPA Maksimir (JU Maksimir, 2022.); korisnik je naveo ~316 ha što je cjelovita površina SPA‑a po Zakonu o zaštiti prirode iz 1948., a ne kulturnog dobra. Granice po ZZOKD i ZZP nisu identične — važno upozorenje za projektantske podloge.
  • Vrijednost investicije i razrada modela: gradonačelnik Tomislav Tomašević javno je izjavio da je „Zajednička procjena Grada i Vlade … uz analizu preko 50 stadiona izgrađenih u Europi proteklih godina, da će ukupni trošak rekonstrukcije biti pet tisuća eura po stolcu, dakle ukupno 175 milijuna eura, što Vlada i Grad plaćaju po pola“ (citirano u construction.hr). To znači da svaki dodatni zahtjev konzervatora koji povećava cijenu (npr. ukop servisa, zakapanje parkinga, prozirne fasade s posebnim staklom za zaštitu ptica) mora biti jasno argumentiran prema oba investitora.
  • Kantrida (Rijeka) je u svibnju 2026. još uvijek u urbanističko-planskoj fazi; konačni konzervatorski tretman nije poznat.
  • Procjena PUO/OPUO temelji se na Uredbi NN 61/14 i 3/17 te Akcijskom planu MZOZT-a (2023.); konačnu kvalifikaciju daje upravno tijelo Grada Zagreba ili MZOZT.
  • Konzervatorska struka (KO Zagreb, HRZ, JU Maksimir) još se nije javno oglasila o natječaju — što je u suprotnosti s praksom za projekte slične veličine (npr. javni istupi Društva arhitekata Splita oko Poljuda u travnju–svibnju 2025./2026.). Šutnja struke ne znači odobravanje; vjerojatno je samo tempirana za fazu po proglašenju pobjedničkog rješenja.