# PDF: Natjecajni program_Stadion Maksimir_SRC Svetice.pdf (67.0 MB)

Total pages: 120

--- page 1 --- Natječajni program za stadion Maksimir i sportsko-rekreacijski centar Svetice u Zagrebu SLIKA 1 Zračni snimak s istoka. (Foto: Ivan Klindić)

--- page 2 --- Naručitelj GRAD ZAGREB Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade Ilica 25, 10 000 Zagreb izrađivač ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Sjedište: Ulica Republike Austrije 18, 10 000 Zagreb Privremena adresa: Martićeva 14, Zagreb ravNatelj NIKŠA BOŽIĆ, dipl. ing. arh. voditeljica izrade Programa DRAGICA BAREŠIĆ, dipl. ing. arh. StručNi tim NATAŠA ARALICA, dipl. ing. arh. DINKO BRDARIĆ, dipl. ing. prom. VLADIMIR NINIĆ, dipl. ing. građ. DANIJEL ZDOLC, dipl. ing. prom. IVAN NEMET, mag. ing. traff. DOMAGOJ MLINARIĆ, mag. ing. arch. SuradNja Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) 10 000 Zagreb, Andrije Žaje 10 StručNi SuradNici UREDNICA ANA BOLJAR, dipl.ing.arh., Društvo arhitekata Zagreb PRIJEVOD NA ENGLESKI AION d.o.o., ZAGREB LEKTURA I KOREKTURA, ENGLESKI JEZIK KAJA DOMBAJ LEKTURA I KOREKTURA, HRVATSKI JEZIK IVO ALEBIĆ, dipl. prof. filozofije, logike, rus. jezika i književnosti GRAFIČKO OBLIKOVANJE LANA GRAHEK, mag.art. Ožujak, 2026.

--- page 3 --- SadrŽaj

uvod 5
Predmet i cilj Natječaja 8
loKacija i oBuHvat Natječaja 11 3.1. Granice i kontekst natječajnog obuhvata 12 3.2. Povezanost lokacije 12
PovijeSNi Pregled 14 4.1. Park Maksimir: Krajobrazna baština i rekreacijski počeci 14 4.2. SRC Svetice: Nastanak i rani razvoj (1897. – 1946.) 16 4.3. Turinin plan uređenja i širenje SRC-a Svetice (1946. – 1987.) 18 4.4. SRC Svetice: Funkcionalna modernizacija i prostorna fragmentacija (1987. – 2025.) 19 4.5. Stadion Maksimir: Era Turine i Neidhardta (1947. – 1961.) 21 4.6. Stadion Maksimir: Rekonstrukcija i strukturna transformacija (1961. – 2025.) 24
izvod iz geNeralNog urBaNiStičKog PlaNa grada zagreBa 26 5.1. Korištenje i namjena prostora 27 5.2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 3a) Promet 30 5.3. Uvjeti za parkirališta i garaže (čl. 39. Odluke) 32 5.4. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 3b) Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija 34 5.5. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom 35 5.6. Urbana pravila - Opće odredbe (čl. 56. Odluke) 36 5.7. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4a) Urbana pravila 37 5.8. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4b) Procedure urbano - prostornog uređenja 38 5.9. Mjere provedbe plana (čl. 99. Odluke) 39 5.10. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c) Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode 40 5.11. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4d) Nepokretna kulturna dobra 41
oBuHvat Natječaja 42 6.1. Postojeće stanje obuhvata 43 6.2. Prirodna baština 46 6.3. Kulturna baština 46 6.4. Promet 47 6.5. Infrastrukturna opremljenost 48 6.6. Teren i prirodne značajke 49 6.7. Izvadak iz geotehničkog elaborata 50

--- page 4 --- 7. ProgramSKe SmjerNice i urBaNiStičKo-teHNičKi uvjeti 53 7.1. Obuhvat zahvata 53 7.2. Pojmovnik 55 7.3. Projektni zadatak za zonu A: Atletika, rekreacija i dvoranski sportovi 55 A1 Atletski stadion 58 A2 Vježbalište na otvorenom / Fitness park 63 A3 Rukometna dvorana 64 A4 Multifunkcionalna dvorana za futsal i košarku 66 7.4. Projektni zadatak za zonu B: Postojeći bazenski kompleks 68 7.5. Projektni zadatak za zonu C: Kompleks nogometnog stadiona Maksimir 70 C0 Pristup lokaciji, cirkulacija i sigurnosna infrastruktura 74 C1 Prostori za igrače i službene osobe 79 C2 Prostori za gledatelje 84 C3 Televizijski i medijski prostori 93 C4 Javni sadržaji i uprava kluba 96 C5 Pomoćna infrastruktura za treniranje 99 7.6. Projektni zadatak za zonu D: Infrastrukturni sustavi i Intermodalno čvorište Borongaj 103 7.7. Rekapitulacija površina 106 8. dodatNe SmjerNice za izradu NatječajNog rjeŠeNja i BuduĆe ProjeKtNe doKumeNtacije 107 8.1. Energetska učinkovitost 107 8.2. Zaštita od požara 110 8.3. Osiguravanje pristupačnosti 113 8.4. Zaštita prostora i okoliša 113 8.5. Prometno-tehnički uvjeti 113 8.6. Horizontalne politike i načelo “ne nanosi bitnu štetu” (DNSH) 114 8.7. Klimatska održivost 115 9. NaPomeNe 117 9.1. Prilagodba iskazanih površina i drugih uvjeta pri izradi natječajnog rješenja 117 9.2. Ekonomičnost i financijska održivost 117 9.3. Prilagodba prvonagrađenog rješenja 118 10. ProcjeNa troŠKova građeNja 119 11. Podloge Koje Su PoSluŽile za izradu ProjeKtNiH zadataKa 120

--- page 5 --- Uvod

Sportsko-rekreacijski centar Svetice-Maksimir (u daljnjem tekstu: SRC) smješten je na istočnom rubu šireg središta Zagreba, uz povijesni park Maksimir, na križanju Maksimirske ceste i Ulice Svetice. Ta lokacija predstavlja jedno od povijesno najznačajnih sportskih mjesta u Zagrebu, koje od kraja 19. stoljeća u kontinuitetu udomljuje širok spektar sportskih i rekreacijskih sadržaja, uz iznimno snažnu tradiciju atletike i nogometa. Nogometni stadion Maksimir, sa statusom nacionalnog stadiona, dom je najuspješnijega hrvatskoga nogometnog kluba GNK Dinamo te je prepoznatljiv simbol unutar gradskoga sportskog krajobraza. Kao izniman primjer sportske arhitekture, značajan je i po svom oblikovanju i po povijesnoj vrijednosti izvornog koncepta. Neposredna blizina parka Maksimir stvara jedinstven prostorni i am- bijentalni okvir te obvezuje da se pri koncipiranju prostornih rješenja uz park Maksimir uvaže njegove kulturne, povijesne, krajobrazne i ekološke vrijednosti. S obzirom na navedene okolnosti, rekonstruk- cija SRC-a zahtijeva provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja kako bi se osiguralo prostorno i oblikovno rješenje koje poštuje značajnu vrijednost lokacije i stupanj konsolidiranosti prostora, uz is- SLIKA 2 todobno ispunjavanje zakonskih zahtjeva Generalnog urbanističkog SRC Svetice-Maksimir u odnosu na središte grada plana grada Zagreba. 2,8 km 5

--- page 6 --- Natječaj se provodi kao otvoreni, arhitektonsko-urbanistički, anketni i za realizaciju, u jednom stupnju. Anketni dio natječaja obuhvaća zonu A (atletsko-rekreacijski i dvor- anski sportski kompleksi, SRC Svetice) i zonu D (prometno čvorište Borongaj i zona infrastrukture). Prijedlozi za taj obuhvat imaju kon- ceptualni karakter, nisu obvezujući za Naručitelja, niti namijenjeni neposrednoj provedbi. Natječajni dio za realizaciju odnosi se na zonu C (kompleks nogomet- nog stadiona Maksimir), uključujući glavnu arenu, pomoćne terene, prateće sadržaje te oblikovanje vanjskih prostora, a za koju će se izrađivati cjelovita projektno tehnička dokumentacija za izvedbu projekta, sve na temelju pobjedničkog natječajnog rješenja. Natječajno rješenje treba obuhvatiti anketnu zonu, kao i zonu za realizaciju. SLIKA 3 SRC Svetice-Maksimir, pogled s juga. Foto: Dražen Komar 6

--- page 7 --- VIŠE OD STADIONA Zagreb je grad sporta, dom brojnih klubova s dugogodišnjom tradicijom i međunarodno priznatim uspjesima. Međutim, grad- ska sportska infrastruktura još uvijek u potpunosti ne odražava tu razinu izvrsnosti. To je osobito vidljivo na nogometnim stadi- onima, koji su, unatoč iznimnim uspjesima lokalnih i nacionalnih momčadi, i dalje infrastrukturno neadekvatni. Urbanističko-arhitektonski natječaj za stadion Maksimir i sportsko-rekreacijski centar Svetice jedan je od najopsežnijih i najvažnijih prostornih zahvata u Zagrebu u posljednjih neko- liko desetljeća. Cilj je preoblikovati to simbolički i povijesno snažno mjesto, duboko ukorijenjeno u identitet zagrebačkog i hrvatskog nogometa. Iako je izvorni kompleks stadiona bio konceptualno snažno postavljen, desetljeća parcijalnih dograd- nji i djelomičnih obnova znatno su narušila njegov arhitektonski integritet. Naša vizija nadilazi samu izgradnju novih objekata. Ovo pod- ručje više je od središta sporta i rekreacije; ono je simbolički urbani orijentir i prepoznatljivo obilježje identiteta Zagreba – istočna vrata prema središtu grada, smještena uz jednu od naših najvažnijih gradskih avenija. Takva lokacija zahtijeva promišljenu prostornu artikulaciju, arhitektonsku izvrsnost i dugoročno odgovorno upravljanje. Taj prostor vidimo kao slo- jevit prostorni i društveni „Grad sporta“ – otvoreno i inkluzivno okruženje za profesionalne sportaše, rekreativce, navijače i sve naše sugrađane. Pozivamo vas da pridonesete novom poglavlju zagrebačke sportske infrastrukture i postanete dio njezina budućeg razvoja. — TOMISLAV TOMAŠEVIĆ — LUKA KORLAET gradonačelnik dogradonačelnik 7

--- page 8 --- Predmet i cilj 2. Natječajni zadatak obuhvaća izradu arhitektonsko-urbanističkog natječaja rješenja za kompleks stadiona Maksimir te urbanističko-arhitekton- skog prijedloga za Sportsko-rekreacijski centar Svetice, uključujući šire područje prometnog čvorišta Borongaj. Natječajno rješenje treba uvažiti iznimnu vrijednost lokacije, očuvati njezin prostorni i krajobrazni kontinuitet te biti usklađeno s odredbama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (GUP). Obuhvat natječaja uključuje neposrednu, užu zonu (koja prema GUP-u odgovara zoni R1 – sport i rekreacija, sport s gradnjom) te prošireno studijsko područje, odnosno širu zonu (prema GUP-u zona IS - infrastrukturni sustavi). Unutar uže zone, koja se prostire na približno 23 hektara, planiraju se sljedeći sadržaji: • Novi stadion Maksimir: nogometna arena kapaciteta približno 35.000 natkrivenih sjedećih mjesta, s pomoćnim terenima i integ- riranim pratećim sadržajima, sve u skladu sa zahtjevima UEFA-e za stadion IV. kategorije • Atletski stadion: stadion kapaciteta približno 2.000 natkrivenih sjedećih mjesta, sve u skladu sa zahtjevima World Athleticsa (WA) za stadion II. kategorije • Bazenski kompleks: zadržavanje i integracija postojećeg bazenskog kompleksa • Dvoranska sportska infrastruktura: multifunkcionalna dvorana za futsal i košarku te specijalizirana rukometna dvorana • Rekreacijski i društveni sadržaji: novi sadržaji za individualne i grupne sportove, dostupni svim dobnim skupinama Uz formalnu sportsku infrastrukturu, program predviđa integraciju rekreacijskih sadržaja, poput vježbališta za sve generacije, nadopun- jenih kvalitetno oblikovanim javnim prostorima, uređenim pješačkim rutama i suvremenom urbanom opremom. Natječajnim rješenjem potrebno je analizirati i obuhvatiti i širu zonu, s posebnim naglaskom na mobilnost, univerzalnu pristupačnost te integraciju javne garaže u prometnu mrežu. Uvođenjem novih sportskih, rekreacijskih i pratećih sadržaja u to visokovrijedno grad- sko područje, koje je povijesno objedinjavalo sportsku funkciju s prirodnim krajolikom, natječajem se nastoji uspostaviti uravnotežena sinergija između suvremenih zahtjeva sporta i zaštićenog, perivojnog karaktera lokacije. Natječajno rješenje treba prikazati i cjelovit koncept krajobraznog uređenja koji obuhvaća sve zelene i neizgrađene površine unutar obuhvata natječaja, s ciljem osiguravanja dugoročne ekološke održivosti. Predloženi program i prostorni kapaciteti trebaju se temeljiti na ra- cionalnom i odgovornom korištenju zemljišta. Svaki predloženi objekt treba biti usklađen sa stvarnim potrebama budućih korisnika, kako bi se profesionalnim sportašima, rekreativcima i građanima osiguralo primjereno i visokokvalitetno sportsko ili rekreacijsko okruženje 8 unutar revitaliziranog centra.

--- page 9 --- SLIKA 4 Specifični ciljevi za razvoj SRC Svetice i stadiona Maksimir su SRC Svetice–Maksimir, zračni snimak s juga, 2021. (Foto: Ivan sljedeći: Klindić) • Prostorna i arhitektonska izvrsnost: Postizanje optimalne i učinkovite uporabe lokacije uz uspostavu kvalitetnog odnosa između nove gradnje te postojećega urbanog i ambijentalnog okvira. • Ekološka i zelena infrastruktura: Jačanje uloge lokacije unutar zelene mreže grada Zagreba mak- simiziranjem, unapređenjem i ekološkom diverzifikacijom svih otvorenih i zelenih površina. • Održiva i integrirana mobilnost: Promicanje multimodalne prometne strategije koja prioritet daje povezivanju visokoga kapaciteta sa željezničkom, tramvajskom i autobusnom gradskom mrežom. Natječajno rješenje treba nagla- siti nemotorizirani promet, osobito pješačke i biciklističke tokove, uz istodobno osiguravanje učinkovitog logističkog upravljanja motornim prometom te prometom u mirovanju. • Strateška povezanost: Uspostava pješačkih i biciklističkih veza između kompleksa SRC Svetice, multimodalnog čvora Borongaj i parka Maksimir čime se osigurava uloga lokacije kao kohezivnog urbanog sidrišta. • Energetska učinkovitost i dekarbonizacija: Prioritetno i racionalno korištenje energije integracijom sustava daljinskog grijanja i visokoučinkovitih obnovljivih izvora energije. To uključuje primjenu ekološki odgovornih tehničkih rješenja, 9

--- page 10 --- poput stacionarnih baterijskih sustava za pohranu energije radi upravljanja vršnim opterećenjima elektroenergetske mreže. • Sigurnost, otpornost i održivost: Primjena međunarodnih sigurnosnih standarda uz osiguravanje dugoročne ekonomske održivosti projekta, tehničke izvedivosti te klimatske otpornosti na predviđene promjene u okolišu, uz primjenu principa održive gradnje te promišljanje o cjeloživotnom ciklusu građevina. U skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (GUP), ovaj Program, na temelju sveobuhvatne prostorne analize, utvrđuje temeljne smjernice za izradu kvalitetnog urbanističko-arhitekton- skog rješenja za lokaciju SRC Svetice–Maksimir. Glavni cilj natječaja jest odabir najboljega arhitektonsko-urban- ističkog rješenja za kompleks stadiona Maksimir (razina realizacije) te urbanističko-arhitektonskog prijedloga za Sportsko-rekreacijski centar Svetice i prometno čvorište Borongaj (anketna razina). 10

--- page 11 --- Lokacija 3. Sportsko-rekreacijski centar Svetice–Maksimir smješten je u i obuhvat istočnom dijelu šireg središta Zagreba, unutar gradske četvrti Maksimir. Nalazi se u neposrednoj blizini parka Maksimir, jedne od natječaja najznačajnijih uređenih i zaštićenih zelenih površina u gradu. Zahvaljujući svojem strateškom položaju, lokacija predstavlja ključnu prostornu, funkcionalnu i ekološku poveznicu između povijesno oblikovanog perivojnog krajolika i okolnoga urbanog tkiva. Lokacija je izvrsno integrirana u gradsku prometnu mrežu, uz tramvajsku, autobusnu i željezničku infrastrukturu u neposrednoj blizini, što je dodatno poduprto razvijenim pješačkim i biciklističkim pravcima. Takva prometna povezanost osigurava visoku dostupnost iz središta i ostalih dijelova Zagreba. S obzirom na istaknutu lokaciju i dugogodišnju sportsku tradiciju, SRC Svetice–Maksimir predstavlja ključni razvojni potencijal za unaprjeđenje zagrebačke sportske infrastrukture, sustava javnih prostora i zelene mreže. SLIKA 5 Lokacija i natječajni obuhvat Maksimir Park Maksimir Stadium SRC Svetice 11

--- page 12 --- 3.1. Granice i Povijesno smješten na istočnom rubu grada, SRC je danas sastavni kontekst dio središnje zone Zagreba, omeđen sa zapada, istoka i juga gustim urbanim tkivom. Unutar toga pretežito stambenog i mješovitog natječajnog okruženja, uz Ulicu Divka Budaka na zapadu, ističe se značajan obuhvata institucionalni klaster koji uključuje Ekonomski fakultet na Trgu J. F. Kennedyja. Natječajni prostor razgraničen je glavnim gradskim prometnicama: Maksimirskom cestom na sjeveru, Ulicom Svetice na zapadu te ulicama Divka Budaka i Kneza Branimira na jugu. Na istoku je obuhvat omeđen ulicama Mije Krešića i Hitrecovom, zapadnim peri- metrom „Željezničke kolonije“ (zaštićene povijesne cjeline upisane pod brojem Z-1530), granicom bivšeg kompleksa „Fotokemika“ te zapadnim rubom susjednog parka. U tom istočnom sektoru promjene u vlasničkoj strukturi dovele su do funkcionalne i prostorne frag- mentacije, pri čemu su se uz postojeće skladišne komplekse pojavile nove poslovne zgrade bez jedinstvenoga urbanističkog ili arhitekton- skog koncepta. Ovako definiran položaj smješta SRC u osjetljiv kontekst u kojem se sportska infrastruktura velikog mjerila isprepliće sa stambenim naseljima, lokalitetima kulturne baštine i značajnim ekološkim koridorima. 3.2. Povezanost Obuhvat natječaja podijeljen je na dva osnovna područja, kako je lokacije prikazano na slici 6: neposrednu zonu (uži obuhvat) i šire studijsko područje (širi obuhvat). Neposredna zona prema Generalnom urb- anističkom planu (GUP) označena je kao zona R1 - sport i rekreacija, dok je šire studijsko područje označeno kao zona IS – infrastruk- turni sustavi, pretežito namijenjena prometnim i infrastrukturnim mrežama. Uspostava usklađene prostorne sinergije između tih dviju zona ključna je za operativni uspjeh planiranih sadržaja. Ta je integracija posebno važna za optimizaciju prometne organizacije, uključujući projektiranje kolnih i pješačkih koridora te rješavanje složenih zahtjeva za parkiranjem i garažnim prostorom koji proizlaze iz povećanog kapaciteta novog stadiona i atletskog kompleksa. SRC zauzima iznimno povoljan položaj unutar prometne mreže Zagreba, koristeći prednosti visokokapacitetnih veza javnog prijevoza: • Sjeverna os: Tramvajska linija prati obuhvat duž Maksimirske ceste. • Zapadna os: Autobusna stajališta u Ulici Svetice osiguravaju povezanost sa sjeveroistočnim dijelovima grada. • Južna os: Multimodalno prometno čvorište Borongaj obuhvaća tramvajsko okretište, pripadajući autobusni terminal te gradsko željezničko stajalište „Maksimir“, smješteno s južne strane Ulice kneza Branimira. 12

--- page 13 --- • Mreža glavnih prometnica: Promet u smjeru istok–zapad odvija se glavnim gradskim arterijama, Maksimirskom cestom i Ulicom kneza Branimira, dok je promet u smjeru sjever–jug primarno osiguran Ulicom Svetice i Bukovačkom cestom. SLIKA 6 Natječajni obuhvat 13

--- page 14 --- Povijesni 4. Sportsko-rekreacijski centar (SRC) Svetice–Maksimir žarište je razvoj atletskih i rekreacijskih aktivnosti još od kraja 19. stoljeća. Njegov razvoj neraskidivo je povezan s usponom organiziranog sporta u Zagrebu i strateškim urbanim širenjem grada prema istoku. Na prijelazu u 20. stoljeće blizina parka Maksimir i dostupnost prostranih otvorenih površina stvorili su idealne uvjete za uspostavu prvih vježbališta i sportskih terena. Tijekom sljedećih desetljeća lokacija se razvila u istaknuto sportsko odredište koje je udomilo nogomet, atletiku, biciklizam i niz drugih disciplina na otvorenom. Odlučujući trenutak u prostornoj i funkcionalnoj evoluciji lokacije dogodio se sredinom 20. stoljeća izgradnjom stadiona Maksimir. Stadion su projektirali arhitekti Vladimir Turina i Franjo Neidhardt, u suradnji s građevinskim inženjerom Eugenom Ehrlichom, a pred- stavljao je prekretnicu u arhitektonskoj i urbanističkoj praksi toga vremena. Postavio je visoke standarde u sportskoj arhitekturi te postao snažan kulturni i simbolički element identiteta grada Zagreba. U narednim desetljećima SRC je nastavio rasti, integrirajući dodatne sadržaje koji su učvrstili njegov status jednoga od središnjih zagre- bačkih sportskih čvorišta. Međutim, iako je područje zadržalo svoju primarnu funkciju, danas se suočava sa znatnim izazovima proiza- šlima iz zastarjele infrastrukture, promjena međunarodnih standarda te sve složenijih logističkih zahtjeva suvremenog profesionalnog sporta i javne uporabe. Danas se SRC Svetice–Maksimir nalazi u ključnoj fazi transformacije. Ta sveobuhvatna obnova pruža jedinstvenu priliku za reinterpretaciju njegove povijesne i arhitektonske vrijednosti u suvremenom kontek- stu, uz očuvanje kontinuiteta korištenja te istodobno odgovaranje na urbane, ekološke i društvene izazove 21. stoljeća. 4.1. Park Maksimir: Park Maksimir temelj je povijesnog i prostornog identiteta sporta Krajobrazna u Zagrebu. Utemeljen 1794. godine na nekadašnjem biskupijskom posjedu, prepoznat je kao jedan od najvažnijih hrvatskih perivoja te se baština i ubraja među najranije javne parkove u Europi. rekreacijski počeci Park je osnovao biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), koji je prostor prvotno zamislio u formalnom baroknom stilu. Kasnije je, za vrijeme biskupa i kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.), preob- likovan u engleski romantičarski perivoj te je u njegovu čast nakratko nosio ime Jurjaves. U vrijeme nastanka park se nalazio na istočnoj periferiji grada, koji je tada imao manje od 10 000 stanovnika. Izvorno je obuhvaćao više od 400 hektara, dok se danas prostire na približno 316 hektara te je od 1964. godine zakonski zaštićen kao spomenik kulture i kao zaštićeni dio prirode. 14

--- page 15 --- SLIKA 7 Karta Maksimirskog parka, Zagreb, 1846. (Autor: barun Leonard Zornberg) SLIKA 8 Od sredine 19. stoljeća, usporedno s ubrzanim rastom i industrijaliza- Park Maksimir, zračni snimak sa sjevera, 2021. (Foto: Ivan Klindić) cijom Zagreba, Maksimir se profilira kao glavno gradsko odredište za dokolicu i rane oblike sportskih aktivnosti. Rana infrastruktura obuhvaćala je kupališta na Prvom jezeru (1845.) te uređeno klizalište i sanjkalište (1853.). Produženje tramvajske mreže do samog ulaza u park 1892. godine dodatno je osnažilo njegovu ulogu region- alne rekreacijske destinacije, znatno povećavši dostupnost i broj posjetitelja. 15

--- page 16 --- Između 1923. i 1940. godine duž Bukovačke ceste razvijeni su ambiciozni planovi za sveobuhvatan sportski kompleks Hrvatskog akademskog športskog kluba (HAŠK). Iako su ostvareni tek djelo- mično, ti su projekti odražavali rastuću viziju oblikovanja sofisticir- anoga sportskog središta unutar granica parka. U tom je razdoblju Maksimir bio domaćin raznovrsnim disciplinama, uključujući veslanje, klizanje, skijanje i atletiku. SLIKA 9 Maksimirsko jezero, 1960. Godine 1923. Maksimir je bio mjesto održavanja prve međunarodne plivačke i vaterpolske utakmice u Zagrebu, a 1931. godine dodan je golf teren s devet rupa, koji se smatrao jednim od estetski najsklad- nije integriranih terena u srednjoj Europi. Danas neposredna blizina parka Maksimir i dalje snažno određuje ambijentalni i prostorni karakter područja SRC-a Svetice. Svaka suvremena arhitektonska intervencija mora iskazati jasno poštovanje prema kulturnim, povijesnim i ekološkim vrijednostima parka, osig- uravajući skladnu integraciju nove sportske infrastrukture u ovaj perivojni krajolik. 4.2. SRC Svetice: Područje Svetica jedna je od najstarijih i najznačajnijih sportskih Nastanak i rani lokacija u Zagrebu. Povijesno gledano, taj je prostor, nekoć prostrana livada smještena neposredno južno od maksimirske šume, namijen- razvoj jen atletskoj i rekreacijskoj funkciji još od kraja 19. stoljeća. Ta je (1897.–1946.) tradicija započela izgradnjom velodroma 1897. godine i nastavila se kroz više od stoljeća razvoja sportskih sadržaja, pritom zadržavajući promišljen prostorni odnos s obližnjim parkom Maksimir. Akvizicija zemljišta na kojem se danas nalazi atletski stadion bila je ključna prekretnica u razvoju ovog dijela grada. Izvorno crkveni 16 posjed, lokacija je 1912. godine osigurana za sportsku namjenu, kada

--- page 17 --- SLIKA 10 Biciklistička utrka, Maksimir, 1898. SLIKA 11 Sokolski stadion, 1934. je Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) na njoj uspostavio svoje glavno igralište s prvom drvenom tribinom. Značaj lokacije kao nacionalnog borilišta dodatno je učvršćen 1934. godine izgradnjom velikog stadiona za potrebe Sokolskog sleta. Prema projektu arhitekta Josipa Dryaka, ta je građevina s prostranim drvenim tribinama predstavljala rani pokušaj integracije sportske infrastrukture velikog mjerila u zeleni ambijent Svetica. Sredinom 20. stoljeća širenje sportskih terena obilježila je sukces- ivna izgradnja pojedinačnih objekata, a ne provedba jedinstvenog plana. Današnja prostorna konfiguracija sportskih terena, a osobito smještaj stadiona „Maksimir“, uvelike je oblikovana povijesno frag- mentiranim planiranjem i složenim imovinskopravnim odnosima. SLIKA 12 Sokolski slet, 1935. 17

--- page 18 --- 4.3. Turinin plan Prvu sveobuhvatnu urbanističku viziju lokacije osmislio je 1946. uređenja i godine arhitekt Vladimir Turina. Njegov ambiciozni plan predviđao je transformaciju cijele livade Svetice u jedinstveni sportsko- širenje SRC-a rekreacijski park. Projekt je uključivao „sportsko selo“ s velikim Svetice eliptičnim stadionom u središtu, koji je objedinjavao nogometno (1946.–1987.) igralište, atletsku stazu i velodrom, smještenima na središnjem dijelu livade, na mjestu današnjeg bazenskog kompleksa. SLIKA 13 Stadion Doma II. jugoslavenske armije sa sportskim naseljem na Sveticama, arhitekt Vladimir Turina, 1946. Zbog složenih imovinskopravnih odnosa i različitih tehničkih ogran- ičenja realiziran je tek dio toga plana. Konačni stadion projektiran je u znatno smanjenom obujmu prema projektu arhitekata Vladimira Turine i Franje Neidhardta, u suradnji s građevinskim inženjerom Eugenom Ehrlichom. Ta je revidirana inačica izgrađena na užem obuhvatu, na istočnom rubu lokacije uz Maksimirsku cestu. Glavni ulaz u zonu sportskih terena na otvorenom bio je predviđen na zapadnom perimetru. Središnje nogometno igralište, smješteno na prostoru nekadašnjeg sletišta iz 1934. godine, zadržalo je orijenta- ciju sjever-jug te je bilo okruženo atletskom stazom s osam traka, duljine 400 metara, i prostorima za tehničke discipline. Na zapad- nom rubu nalazila se skromna betonska tribina s tri reda sjedala. Niz teniskih terena razvijen je na zapadnom dijelu područja, uz Maksimirsku cestu i Ulicu Svetice. U jugozapadnom sektoru izgrađen je središnji teniski stadion, ukopan ispod razine terena i okružen zemljanim nasipima koji su prvotno bili predviđeni za smještaj tribina. Južno, uz Ulicu Svetice, formiran je sklop košarkaških, odbojkaških i rukometnih igrališta. Iako je sportska dvorana bila dio izvornog programa, nije realizirana. Kasnije su dograđeni restoran s terasom i dječje igralište u jugoistočnom dijelu kompleksa. 18

--- page 19 --- Bazenski kompleks Godine 1965. u istočnom dijelu sportskog parka, zapadno od sta- diona „Maksimir“, izgrađen je kompleks otvorenih bazena prema projektu arhitekta Franje Bahovca. Kompleks se sastojao od bazena duljine 50 metara, bazena za neplivače i dječjeg bazena. S pris- tupom sa sjeverne strane, objekt je funkcionirao neovisno o ostatku sportskog centra. Svlačionice su projektirane kao minimalistička prizemna montažna građevina; njezina lagana i prozračna konstruk- cija te izduženi tlocrt omogućili su gotovo neprimjetno uklapanje u krajolik, naglašavajući sezonski karakter objekta namijenjenog ljet- nom korištenju.* SLIKA 14 Otvoreni bazen, arhitekt Franjo Bahovac, 1970. 4.4. SRC Svetice: U sklopu priprema za ljetnu Univerzijadu 1987. godine dogodio se Funkcionalna ključni zaokret u planiranju usvajanjem Provedbenog urbanističkog plana (PUP) za sportsko-rekreacijski park Svetice - Dinamo. Taj modernizacija je plan, koji je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba, imao za i prostorna cilj modernizaciju kompleksa uz zadržavanje postojeće sportske fragmentacija infrastrukture. (1987.–2025.) Plan je uveo značajne programske dopune s ciljem podizanja konkur- entnosti lokacije, uključujući izgradnju zatvorenog bazena i sportske dvorane južno od izvornoga otvorenog bazenskog kompleksa. Daljnje intervencije obuhvatile su dva polivalentna igrališta u sjevernom sek- toru, novi ugostiteljski objekt te natkrivanje jugozapadnoga teniskog stadiona radi cjelogodišnje uporabe. To je razdoblje označilo važnu tranziciju SRC-a iz sezonskoga rekreacijskog parka u središte nam- ijenjeno održavanju međunarodnih sportskih događanja. Godine 1999. arhitekti Branko Kincl i Nikola Filipović izradili su Arhitektonsku studiju „SRC Svetice“, kojom je predložena 19 * Izvor: Prostor magazine, 10/2002, author Ariana Štulhofer

--- page 20 --- sveobuhvatna prostorna strategija razvoja sportsko-rekreacijskog centra i njegova integracija s kompleksom nogometnog stadiona. Prijedlog je obuhvaćao reorganizaciju postojećih terena i uvođenje nove specijalizirane infrastrukture, uključujući streljanu, bacališta, sportsku dvoranu i djelomično natkrivanje bazenskoga kompleksa. Kompleks otvorenih bazena prestao je s radom 2002. godine zbog znatnog građevinskog propadanja. Kao odgovor na rastuću potražnju za cjelogodišnjim sportskim sadržajima, Grad Zagreb pokrenuo je izgradnju novoga zatvorenog bazena na istoj lokaciji. Nakon javnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja za Bazenski kompleks Svetice, provedenog 2005. godine, prva nagrada dodijeljena je arhitektima Vjeri Bakić i Matthiasu Kulstrunku. SLIKA 15 Izgrađen između 2009. i 2016. godine, danas u potpunosti funkcion- Bazenski kompleks Svetice, alan bazenski kompleks zauzima istaknutu središnju poziciju. Njegov arhitekti Vjera Bakić i Matthias Kulstunk, snimljeno 2025. smještaj predstavlja ključnu prostornu zadatost i referentnu točku koju je potrebno uvažiti u svim budućim intervencijama. Godine 2006. proveden je javni natječaj za Rukometni centar na Sveticama, pri čemu je prva nagrada dodijeljena arhitektima Vinku Peneziću i Krešimiru Rogini. Godine 2014. raspisan je natječaj za Hrvatski atletski i nogometni centar, a prvu nagradu osvojio je ured PROARCH (Davor Mateković). Oba projekta os- tala su nerealizirana. Cijeli zapadni dio obuhvata, koji se proteže od središnje smješte- noga bazenskoga kompleksa, prošao je kroz značajnu transform- aciju 2019. godine. U tom je razdoblju teren izravnan, a posto- jeća visoka vegetacija uklonjena. Većina povijesnih sportskih terena i prateće infrastrukture uklonjena je, s iznimkom atletske staze. 20

--- page 21 --- SLIKA 16 Drvored jablana, uklonjena 2019., snimljeno 2016. 4.5. Stadion „Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, profesor Vladimir Turina Maksimir: izradio je prvi prijedlog nacionalnoga atletskog i nogometnog stadi- ona. Projektiran za 54.000 gledatelja, projekt je predviđao eliptične Era Turine i tribine na tri strane i manje istočno stajalište. Stadion je bio pozi- Neidhardta cioniran središnje unutar lokacije SRC-a, dovoljno udaljen od mak- (1947.–1961.) simirske šume i intenzivnog prometa Maksimirske ceste.“1 SLIKA 17 Prvi Stadion pozicioniran u središtu SRC Svetice, arhitekt Vladimir Turina, 1946. „Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, središnje postavljeni stadion, planiran na mjestu današnjeg bazenskog kompleksa, nije se mogao realizirati. Umjesto toga, novi je stadion izgrađen is- točnije, na mjestu bivšeg stadiona HAŠK-a i današnjeg stadiona, prema projektu arhitekata Vladimira Turine i Franje Neidhardta, uz suradnju građevinskog inženjera prof. Eugena Ehrlicha. Stadion je 21 1 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.

--- page 22 --- smješten u vrlo nepovoljan položaj, na samom rubu velikog i gotovo neizgrađenog otvorenog terena na Sveticama, na raskrižju Jakićeve i Maksimirske ceste, te ‘sa svih strana okružen ogradama i susjedima, poput ugrađene trokatnice negdje u ulici’, kako je jednom napisao prof. Turina. Unatoč tim ograničenjima, postignuta je impresivna i zapažena sportska arena u tom skučenom prostoru, koja je na- građivana i na olimpijskim izložbama sportske arhitekture 1948. u Londonu i 1952. u Helsinkiju.“2 SLIKA 18 Stadion Maksimir na današnjoj poziciji u istočnom dijelu SRC-a, maketa. Autori: arhitekti Vladimir Turina i Franjo Neidhardt te građevinski inženjer Eugen Ehrlich, 1946. „Projektanti su igralište smjestili unutar nasipa u obliku potkovice, okrenuto prema maksimirskoj šumi, izloženo suncu i slobodnom strujanju zraka. Stajaća mjesta za oko 30.000 gledatelja bila su predviđena u usjecima nasipa, a sjedeća (za 5.000 gledatelja) na konstruktivno složenoj i prostorno skučenoj zapadnoj tribini. Ta tribina, na kojoj su bile smještene i garderobe za igrače, gradila se od 1946. do 1955. godine (a stadion je u vlasništvo dobio NK Dinamo krajem 1951. godine).“3 SLIKA 18A Stadion Maksimir na današnjoj poziciji, pogled s juga prema prolazu kroz zemljani nasip tribine. Autori: arhitekti Vladimir Turina i Franjo Neidhardt te građevinski inženjer Eugen Ehrlich, 1946. 2 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo. 22 3 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.

--- page 23 --- SLIKA 19 Zapadna tribina, 1954. (Foto: Tošo Dabac) SLIKA 20 Plan sportskog kompleksa Svetice, maketa. Autori: Vladimir Turina i Franjo Neidhardt, 1953. „Arhitekti Turina i Neidhardt izradili su 1953. cjelovito rješenje kompleksa Svetice koje je obuhvatilo prostor današnje Ulice Divka Budaka na jugu, Svetice na zapadu, Maksimirsku na sjeveru i Ulicu Antuna Jakića na istoku. Svi zatečeni sportski sadržaji bili su uključeni u projekt, čiji je dio bila i dogradnja sjeverne i istočne tribine stadiona.“4 „Sjeverna tribina sa stajaćim mjestima za 16.000 gledatelja dovršena je 1955. godine. Istočna tribina, dvostrana struktura projektirana u suradnji s arhitektom Borisom Magašem, završena je 1961. godine. Ova inovativna tribina osigurala je 18.000 sjedećih mjesta okrenutih prema glavnom terenu i 4.000 mjesta prema pomoćnom terenu na suprotnoj strani. Njezina izgradnja konačno je prekinula spoj Jakićeve ulice i Maksimirske ceste.“5 SLIKA 21 . Gradnja sjeverne tribine, 1955. (Foto: Prof. Krešimir Ivaniš) 4 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo. 23 5 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.

--- page 24 --- SLIKA 22 Gradnja istočne tribine, 1960. SLIKA 22A Dvostrana istočna tribina, 1960. 4.6. Stadion „Godine 1958. Upravni odbor NK Dinama, bez konzultacija s izvornim Maksimir: autorima, odlučio je dograditi južnu tribinu, što je izazvalo javni prosvjed prof. Turine. Južna tribina (s 5.000 sjedećih i 4.000 stajaćih Rekonstrukcija mjesta) izgrađena je 1970. prema projektu arhitekta Božidara Tušeka. i strukturna Istovremeno je rekonstruirana atletska staza na kojoj je ugrađena transformacija, jedna od prvih tartanskih staza u Europi. Ova dogradnja južne tribine 1961.–2025. značajno je odstupila od izvornog koncepta otvorenog i prozračnog sportskog borilišta.“ 6 SLIKA 23 Gradnja južne tribine. Autor: arhitekt Božidar Tušek, 1964.–1969. 24 6 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.

--- page 25 --- „Stadion je zadržao ovu konfiguraciju do 1985. godine, kada su pripreme za ljetnu Univerzijadu 1987. dovele do neovlaštene rekon- figuracije i vertikalnog proširenja zapadne tribine. Ove intervencije dogodile su se unatoč činjenici da je cijeli stadion iste godine dobio preventivnu zaštitu kao kulturno dobro. Godine 1995., u sklopu priprema za 2. Svjetske vojne igre, započela je nova faza rekonstrukcije prema projektima arhitekata Nikole Filipovića i Branka Kincla. U tom razdoblju srušena je izvorna sjeverna tribina iz 1955. te je izgrađena nova, veća struktura. Zapadna tribina je obnovljena i zatvorena, dok su na istočnoj i južnoj tribini postavljena fiksna sjedala. Značajno je da nova sjeverna tribina, predviđena za smještaj poslov- nih prostora koji nikada nisu uspješno aktivirani, nije uspjela stvoriti novu urbanu vrijednost. Smještena izravno na regulacijsku liniju Maksimirske ceste, svojim pretjeranim volumenom i nedostatkom kvalitativnog odnosa s parkom Maksimir spriječila je postizanje kohezivnog uličnog poteza. Nakon završetka igara 1999. godine, svi su radovi zaustavljeni zbog naglog porasta troškova. Izvorni mas- terplan iz 1990-ih predviđao je spuštanje razine travnjaka na mjesto postojeće atletske staze radi dobivanja dodatnih 16.000 mjesta, što bi uz daljnje proširenje južne tribine dovelo do ukupnog kapaciteta od 60.000 gledatelja.“7 SLIKA 24 Kasnije inicijative, uključujući prijedlog tvrtke Alpine-Bau vezan uz Kompleks stadiona Maksimir, kandidaturu za Euro 2012., također su napuštene. Između 2010. i 2025. 2011. godine Klub je, uz potporu Grada, proveo djelomičnu obnovu koja je obuhvatila zamjenu travnjaka, ugradnju novih sustava odvod- nje i grijanja terena te postavljanje novih sjedala, čime je ukupni kapacitet stadiona smanjen na približno 35 000 gledatelja. Godine 2013. ispod južne tribine otvoren je „Hotel 67“, namjenski objekt za igrače prve momčadi. 25 7 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.

--- page 26 --- Izvod iz 5. Za predmetno područje primjenjuje se Generalni urbanistički Generalnog plan grada Zagreba, u daljnjem tekstu: GUP (Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, Sl. gl. Grada urbanističkog Zagreba 16/07, 8/09, 7/13, 9/16 i 12/16 - pročišćeni tekst, 17/24, plana grada 19/24 - pročišćeni tekst, 28/25, 33/25 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Odluka). GUP-om je utvrđena temeljna organizacija prost- Zagreba ora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena prostora s prijedlogom uvjeta i mjere njihova uređenja. Obveze i smjernice iz GUP-a grada Zagreba navedene su u odluci o donošenju, kao i u kartografskim prikazima koji su njegov sastavni dio. 26

--- page 27 --- 5.1. Korištenje GUP-om grada Zagreba površine različitih namjena razgraničene i namjena su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu

KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, u mjerilu 1:5000 (čl. 8. prostora Odluke). Prema navedenom kartografskom prikazu predmetni zahvat nalazi se u zoni SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - SPORT S GRADNJOM - R1 (ČL. 14. ODLUKE). IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 1 Korištenje i namjena prostora Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, s gledalištem/ tribinom (natkriveno ili nenatkriveno) ili bez gledališta/tribine, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene. Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije Doma sportova i gradnje 27 i/ili rekonstrukcije Stadiona u Maksimiru omogućuje se izgradnja i

--- page 28 --- sadržaja poslovne namjene, trgovačke namjene (uključivo i trgovački kompleksi), javnih garaža, ugostiteljsko-turističke namjene, hotela, javne i društvene te drugih namjena koje upotpunjuju osnovnu namjenu, pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja može biti i drugačiji od prethodno propisanog. Predmetni sadržaji mogu se gra- diti i na zasebnim česticama pod uvjetom da su dio cjelovitog rješenja zone za koju je proveden javni arhitektonski natječaj prema članku 99. Odluke. POVRŠINE INFRASTRUKTURNOG SUSTAVA-IS (ČL. 18. ODLUKE) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi infrastrukturne građevine i uređaji na posebnim prostorima i građevnim česticama, te površine predviđene za linijske i površinske infrastrukturne građevine. Na površinama predviđenima za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja na posebnim prostorima grade se: • uređaji za pročišćavanje otpadnih voda; • spremnici za vodu; • uređaji za kanalizaciju; • transformatorske stanice 400/220/110 kV, 400/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV; • toplane i elektrane; • građevine i uređaji obnovljivih izvora energije; • plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladišta plina, plinske regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za dežurne službe; • komutacijske građevine; • vodna crpilišta; • građevine za sakupljanje i obradu otpada; • građevine za druge komunalne i slične djelatnosti; • garaže. Na površinama predviđenima za linijske i površinske infrastrukturne građevine grade se i uređuju: • ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije; • mostovi; • parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa; • tramvajska mreža; • tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima; • željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji, uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor; • mreža biciklističkih prometnih površina; • pješačke i parkovne zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.; • rješenja utemeljena na prirodi; • benzinske postaje i punionice goriva s pratećim sadržajima; • autobusni kolodvori s pratećim sadržajima; • spremišta autobusa i tramvaja; • stanice žičare s pratećim sadržajima; 28 • javne gradske površine - tematske zone;

--- page 29 --- • tržnice. Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi ured- ske i prateće građevine u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. POVRŠINE SVIH NAMJENA (ČL. 22. ODLUKE) Na površinama svih namjena što su utvrđene GUP-om mogu se graditi ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke prometne površine, pješačke staze, pješačko-biciklistički mostovi, parkovi, infrastruk- turna mreža, manje infrastrukturne građevine (elektrodistribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna vozila na električni pogon i sl.), spremnici za komunalni otpad i vatrogasne postaje te uređaji i mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka. Postava reklam- nih i info panoa te pokretnih naprava omogućuje se na površinama svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom. 29

--- page 30 --- 5.2. Prometna i Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA komunalna INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3a. Promet, predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih infrastrukturna ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i bicik- mreža – lističkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formir- 3a) Promet anje nove mreže javnih urbanih prostora. IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a. Promet Prema navedenom prikazu za postojeće ulice uz i neposredno uz lokaciju utvrđene su sljedeće kategorije: • Postojeća Maksimirska ulica – u kategoriji glavne gradske ulice, širine koridora od približno 28 m; • Postojeća Ul. Svetice – u kategoriji glavne gradske ulice, širine koridora približno 34 m; • Postojeća Ul. Divka Budaka – u kategoriji glavne gradske ulice, širine koridora približno 44 m; • Javni promet – tramvajski, odvija se Maksimirskom ulicom i Ul. D. Budaka (veće okretište tramvaja nalazi se na jugoistočnoj 30 strani – okretište „Borongaj“, na kojem se danas okreću dnevne

--- page 31 --- tramvajske linije broj 1, 9 i 17, a na sjevernoj strani uz Maksimirsku ulicu, ispred ulaza u Park Maksimir, nalazi se manje okretište, na kojem se trenutno okreće dnevna tramvajska linija broj 5). • Javni promet – autobusni odvija se Ulicom Svetice (stajalište autobusa nalazi se na kolniku uz sami kompleks SRC Svetice i neposredno uz bivši glavni pješački ulaz u kompleks). • Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema namjeni prostora i stupnju konsolidiranosti područja u skladu s urbanim pravilom i čl. 39. Odluke. 31

--- page 32 --- 5.3. Uvjeti za Broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) propisan je člankom parkirališta 39. Odluke. i garaže Broj PGM-a, kada to nije određeno urbanim pravilom ove odluke, određuje se na 1000 m2 građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini. U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema navedenom normativu, odredit će se po jedan PGM za: • hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe; • sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; • ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta Iznimno, za građevine javne i društvene namjene u visokokon- solidiranom području označenom s 1.1., 1.2., 1.7. i 1.8. na kartograf- skom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj PGM-a određuje se prema mogućnostima lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i ogran- ičenja u prostoru. Pri određivanju broja PGM moguće je smanjiti normative kod gradnje, dogradnje i rekonstrukcije, i to:

u središnjem dijelu grada i u već sagrađenim dijelovima grada, vodeći pri tom računa o vrijednostima i ograničenim mogućnos- tima prostora, tako da se pri određivanju broja PGM može pre- dvidjeti isti PGM za različite vrste i namjene objekata i različito vrijeme njihova korištenja,
u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni linijski prijevoz ili gradnja javnih garaža,
u prostorima grada s objektima različitih namjena, vodeći pri tome računa o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju veći broj PGM. Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje bez al- ternativnog smještaja vozila, što ne uključuje uplatu za nedostajuća PGM. Površine za gradnju „Park & Ride“ (P+R) parkirališta i javnih garaža namijenjenih pružanju kombinirane usluge prijevoza korištenjem parkirališta i javnog prijevoza putnika označene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3a. Promet. P+R parkirališta i javne garaže mogu se graditi i uz sve terminale i stajališta javnog prijevoza izvan gradskog središta. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta za bicikle (broj PGMB) za vrste građevina za koje je propisan posebnim propisom o bicik- lističkoj infrastrukturi određuje se u skladu s Pravilnikom o bicik- lističkoj infrastrukturi (NN 28/16). 32

--- page 33 --- 5.4. Prometna i Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA komunalna INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija, iznad zone zahvata planiran je infrastrukturna radijski koridor Sljeme-Žitnjak. Unutar zahvata nalazi se magistralni mreža – 3b) parovod postojeći i planirani. Magistralni plinovod nalazi se u ulici Energetski Svetice, i Ul. D. Budaka i unutar sportsko-rekreacijskog centra /SRC sustav, pošta Svetice/ kao i plinska redukcijska stanica pod nazivom PRS “Stadion Maksimir”. DTK mreža prolazi dijelom u Ulici Svetice i Maksimirskom i sustav cestom. Unutar pratećeg objekta na okretištu “Borongaj” nalazi se elektroničkih Pošta - poštanski ured 10108 (vidi grafički dio Programa). komunikacija — Zbog položaja radijskog koridora potrebno je u postupku loka- cijske dozvole zatražiti posebne uvjete nadležnog tijela. — Dio postojećeg parovoda koji predstavlja ograničenje za gradnju moguće je izmjestiti prema posebnim uvjetima nadležnog tijela. — Dio magistralnog plinovoda i PRS moguće je izmjestiti prema posebnim uvjetima nadležnog tijela. IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija 33

--- page 34 --- 5.5. Prometna i Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA komunalna INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje otpadom, u široj zoni nalaze se magistralne trase infrastruk- odvodnih kanala (u Maksimirskoj cesti i ul. Svetice), te dijelom i na turna mreža okretištu “Borongaj”. Vodoopskrbni cjevovod nalazi se u Ul. Svetice – 3c) Vodno- i Maksimirskoj cesti te unutar pristupne prometnice unutar uže gospodarski zone. Prema Odluci o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (SGGZ 21/2014) i kartografskom sustav i prikazu GUP-a, zona obuhvata SRC Svetice ne nalazi se unutar za- postupanje s štite izvorišta. U zoni zaštite izvorišta nalazi se samo mali dio šireg otpadom obuhvata - koridor Ul. D. Budaka (vidi kartografski prikaz 3c). IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom 34

--- page 35 --- 5.6. Urbana pravila Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-ar- – Opće odredbe hitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem kon- solidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora. (čl. 56 Odluke) Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri područja konsolidacije: — visokokonsolidirana područja, — konsolidirana područja, — niskokonsolidirana područja. Urbanim pravilima se određuju uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru i smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za koje su obuhvati određeni GUP-om. Na sve zahvate u prostoru u cilju smanjenja rizika, prijetnji i opasnosti za život i zdravlje u slučaju katastrofa i velikih nesreća, terorizma i ratnih razaranja primjenjuju se odgovarajuće Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš iz članka 98. Odluke. Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4a. Urbana pravila. Omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje ob- novljivih izvora energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA. Omogućuje se istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda u energetske svrhe sukladno posebnim propisima. Gradnja helidroma, reciklažnih dvorišta, manjih komunalnih baza i drugih manjih infrastrukturnih i manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propoz- icije iz urbanih pravila. Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih moguće smjestiti unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Unutar prostora rezervacije proširenja postojeće ulice do realizacije proširenja ulice moguće je osigurati pristup građevini i urediti travn- jak, bez sadnje visoke vegetacije. Građevine se mogu graditi samo uz rješenje priključka na prometnu površinu (prema članku 38. Odluke), priključaka na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i rješenjem prometa u mirovanju, u skladu s odredbama Odluke. 35

--- page 36 --- 5.7. Uvjeti za U skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, korištenje, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te u skladu s korištenjem i namjenom prostora i prema kriterijima prostornog uređenje i uređenja i stabilnosti urbane matrice predmetni obuhvat prema kar- zaštitu prostora tografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE – 4a) Urbana I ZAŠTITU PROSTORA, 4a. Urbana pravila, nalazi se u visokokon- pravila solidiranom gradskom području, za koje je utvrđeno urbano pravilo: Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa (1.8.). Za zaštitu i uređenje cjelovitog kompleksa primjenjuju se odrednice čl. 65. Odluke. ZAŠTITA I UREĐENJE CJELOVITIH KOMPLEKSA (1.8.) Opća pravila: — zaštita, čuvanje i uređenje vrijednosti kompleksa kao cjeline; — očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma); — na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgo- varajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA Odluke; Detaljna pravila: — gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema Programu i normativima osnovne namjene; parkirališne potrebe rješavati prema normativima Odluke; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih zelenih površina; — visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje unutar kompleksa; — gradnja (interpolacija) novih građevina prema javnom arhitek- tonskom natječaju osim ako člankom 99. Odluke nije određeno drugačije; — rekonstrukcija građevina moguća je u funkciji osnovne namjene i uz zadržavanje uređenih zelenih površina; — iznimno, za prostor SRC Svetice promet u mirovanju moguće je rješavati u kontaktnoj zoni, a pri određivanju broja PGM može se računati na preklapanje u korištenju; — pri rekonstrukciji i/ili gradnji novog nogometnog Stadiona u Maksimiru (unutar SRC Svetice) omogućuje se izgradnja i uređenje sportskih i pratećih sadržaja (poslovne namjene i trgovački kompleksi, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene te druge namjene); pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja nije propisan. 36

--- page 37 --- KARTOGRAFSKI PRIKAZ 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - 4a. Urbana pravila 37

--- page 38 --- 5.8. Uvjeti za Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, korištenje, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b. Procedure urbano-prostor- nog uređenja, za predmetno područje nije obavezna izrada urban- uređenje i ističkog plana uređenja, kao niti javnog natječaja. zaštitu prostora – 4b) Procedure Za predmetni prostor nije grafički označena i određena obaveza urbano - javnog natječaja, ali obaveza javnog natječaja proizlazi iz urbanog pravila i mjera provedbe plana (čl. 65. i 99. Odluke). prostornog uređenja IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4b. Procedure urbano - prostornog uređenja 38

--- page 39 --- 5.9. Mjere Mjerama provedbe GUP-a propisana je obveza provedbe javnih provedbe Plana natječaja. (čl. 99. Odluke) Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, raspisat će se: — javni urbanističko-arhitektonski natječaji za prostore/zone ozn- ačene na kartografskom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4b. Procedure urbano-prost- ornog uređenja - izmjene i dopune 2025.; — javni arhitektonski natječaji za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu Grada. Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje posebnom od- lukom Gradska skupština Grada Zagreba. (Gradska skupština Grada Zagreba, donijela je Odluku o uvjetima i načinu provedbe javnih natječaja iz područja prostornog uređenja (Sl.gl. Grada Zagreba 17/14).) Sukladno čl. 107. Odluke određeno je: — Program za provedbu javnog arhitektonskog natječaja izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom. — Program za provedbu natječaja verificira nadležno upravno tijelo Grada Zagreba kao nositelj izrade, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba. 39

--- page 40 --- 5.10. Uvjeti za Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, korištenje, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4c. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode, unutar predmetnog obuhvata nalazi se zelenilo koje uređenje i je ujedno i rubni dio Parka Maksimir - parkovna arhitektura (PA) 67 A* zaštitu prostora zaštićeni dijelovi prirode, koje je potrebno štititi sukladno posebnom – 4c) Zaštićeni zakonu. i evidentirani dijelovi prirode IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode 40

--- page 41 --- 5.11. Uvjeti za Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, korištenje, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4d. Nepokretna kulturna dobra, unutar predmetnog zahvata za provedbu javnog urbanističko-ar- uređenje i hitektonskog natječaja nema zaštićenih kulturnih dobara koje zaštitu je potrebno štititi posebnim mjerama, osim Spomenika „Bacač prostora – diska“, Maksimirska cesta/Svetice, broj registra Z-6940. Zahvat 4d) Nepokretna u jugoistočnom dijelu graniči s kulturnim dobrom - gradsko naselje „Željeznička kolonija“, broj registra Z-1530, a u kontakt- kulturna dobra nom sjevernom dijelu nalazi se zaštićeni graditeljski sklop - Park Maksimir, broj registra Z-1528. IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c. Nepokretna kulturna dobra 41

--- page 42 --- Obuhvat 6. Postojeći Sportsko-rekreacijski centar Svetice–Maksimir sastoji se natječaja od raznolikog sklopa sportskih građevina razvijanih kroz različita povijesna razdoblja, uključujući nogometni stadion Maksimir, po- moćna nogometna igrališta, atletske sadržaje i bazenski kompleks, zajedno s pripadajućom infrastrukturom i otvorenim prostorima. Trenutačno stanje područja obilježeno je fragmentiranom prostornom organizacijom, zastarjelom infrastrukturom te nedostatkom funkcion- alne i prostorne integracije među pojedinim komponentama centra. Mnoge postojeće građevine i tehnički sustavi ne zadovoljavaju suvre- mene međunarodne standarde sigurnosti, operativne učinkovitosti i komfora korisnika. Otvoreni prostori unutar SRC-a uglavnom su nedovoljno iskorišteni ili neadekvatno oblikovani. Uočljiv je nedostatak kontinuiteta pješačkih ruta, a kvaliteta javnih prostora nije ujednačena. Iako veze s okolnim urbanim tkivom i parkom Maksimir postoje, nedostaje im jasna urbana artikulacija kako bi funkcionirale kao prepoznatljivi ili intuitivni ulazi. Unatoč tim sustavnim nedostacima, područje zadržava znatan razvo- jni potencijal zahvaljujući svojem mjerilu, položaju, dugogodišnjoj SLIKA 25 sportskoj funkciji i blizini vrijednih zelenih i rekreacijskih prostora. SRC Svetice – natječajni obuhvat, Trenutačno stanje stoga predstavlja jedinstvenu priliku za sveo- prije uklanjanja sportskih terena 2019. Snimljeno: 2018. buhvatnu urbanu obnovu i prostornu konsolidaciju. 42

--- page 43 --- Natječajni obuhvat podijeljen je na dvije zasebne zone. Neposredna zona (uži obuhvat), površine približno 23 hektara, odgovara pod- ručju namijenjenom sportu i rekreaciji (R1). Šire studijsko područje (širi obuhvat) odnosi se na područje namijenjeno infrastrukturnim sustavima (IS). Obje zone definirane su u skladu sa zakonskom namjenom zemljišta utvrđenom Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (GUP). Prema službenim katastarskim podacima, uža zona obuhvaća sljedeće katastarske čestice unutar katastarske općine (k.o.) Peščenica: br. 174/1, 172, 173, 171/11, 171/12, 175, 171/10, dio 171/3, 174/2, 171/1, 168/4 i 171/7. Šira zona obuhvaća sljedeće katastarske čestice unutar k.o. Peščenica: br. 4310/1, 167/1, 507/1, 506/1, 506/2, 532/1, 169/1, 532/3, 532/4, 532/5, 507/4, dio 4311 i 533/2. Dodatno, uključuje dio katastarske čestice br. 5148/1 unutar k.o. Maksimir. Vlasništvo nad nekretninama Grad Zagreb je punopravni vlasnik svih katastarskih čestica unutar definiranog obuhvata natječaja. 6.1. Postojeće stanje Na lokaciji se trenutačno nalazi nekoliko sportskih, ugostiteljskih i prometnih objekata: bazenski kompleks (5), nogometni stadion Maksimir (9), klupski objekti (12 i 14), restoran (15), zgrada termin- ala Borongaj (24) te različiti manji infrastrukturni objekti i prateći komercijalni kiosci. SLIKA 26 Zatvoreni bazenski kompleks s vanjskim odbojkaškim igralištem (5) SRC Svetice – natječajni obuhvat, i spomenik „Bacač diska“ (18) moraju se zadržati i integrirati u novo nakon uklanjanja sportskih terena rješenje. Za spomen-obilježje poginulim pripadnicima navijačke 2019. Snimljeno: 2024. skupine Bad Blue Boys (19) potrebno je predložiti novu, odgovarajuću

--- page 44 --- lokaciju unutar nogometnog kompleksa. Terminal javnog prijevoza i okretište Borongaj (27), zajedno s pripadajućim pratećim objektom (28), također se zadržavaju, uz mogućnost njihove rekonstrukcije i modernizacije. Na slici broj 27. plavi krug označava zgrade ili objekte koji se zad- ržavaju, bijeli krug one koji se mogu rekonstruirati ili izmjestiti, a žuti krug one predviđene za uklanjanje ili rušenje. SLIKA 27 Inventar lokacije – postojeće sportske i pomoćne građevine. PoStojeĆe SPortSKe i PomoĆNe građeviNe:

Atletska staza: postojeća trkačka staza duljine 400 m.
Gledalište (nasip): troredni betonsko-zemljani nasip s integrir- anim, nedavno obnovljenim vanjskim vježbalištem (16 × 20 m) na zapadnoj strani.
Središnji teren: nogometni teren s prirodnom travom smješten unutar atletske staze.
Atletska vježbališta: dva namjenska vježbališta, odnosno bacačka polja, sjeverno od staze, djelomično ograđena. 44

--- page 45 --- 5. Bazenski kompleks: novoizgrađeni zatvoreni objekt s pri- padajućim vanjskim odbojkaškim igralištem na umjetnoj travi. 6. Malonogometni teren (Futsal): ograđeni zatvoreni teren s umjet- nom travom. 7. Teren u skladu s UEFA standardima: nogometni teren s umjet- nom travom izveden prema specifikacijama UEFA-e. 8. Transformatorska stanica (TS): kompaktna, samostojeća jedin- ica smještena južno od atletske staze. 9. Stadion „Maksimir“: glavni nogometni stadion kapaciteta 35 123 mjesta. 10. Stadion „Hitrec–Kacian“: pomoćni nogometni stadion kapa- citeta 4 000 mjesta. 11. Nogometni teren: pomoćno nogometno igralište smješteno južno od stadiona „Hitrec-Kacian“. 12. Klupski objekt (bivša škola): trokatnica prenamijenjena za ad- ministrativne potrebe; evidentirana kao građevina bez značajne arhitektonske vrijednosti. 13. Južni trenažni sklop: četiri pomoćna terena (a, b, c, d) južno od stadiona „Maksimir“, koji obuhvaćaju dva manja i dva terena standardnih dimenzija. 14. Istočni klupski objekt: prizemna građevina istočno od bazenskog kompleksa; evidentirana kao građevina bez značajne arhitektonske ili konstruktivne vrijednosti. 15. Ugostiteljski objekt: pivnica u prizemlju smještena sjeverno od parkirališta terminala Borongaj; bez značajne arhitektonske vrijednosti. 16. Transformatorske stanice: tri jedinice standardnih dimenzija raspoređene na lokaciji. 17. Plinska redukcijska stanica (PRS): „Stadion Maksimir“, smještena južno od stadiona „Hitrec-Kacian“. 18. Spomenik „Bacač diska“: samostojeća brončana skulptura autora Vanje Radauša, smještena na raskrižju Maksimirske ceste i Ulice Svetice. 19. Spomen-obilježje BBB: brončana spomen-ploča na samosto- jećem zidu, posvećena poginulim pripadnicima Bad Blue Boysa (autor: Goran Kovač); smještena u blizini zapadne tribine stadi- ona „Maksimir“. 20. Prodaja ulaznica (ticket office): prizemni objekt namijenjen prodaji ulaznica. 21. Komercijalni kiosci: prodajna mjesta za tisak i osvježenje. 22. Kiosci za ulaznice: namjenske kabine za prodaju ulaznica. 23. Sjeverozapadno vježbalište: zona za fitness na otvorenom (prib- ližno 350 m2) smještena sjeverozapadno od tribina. 24. Atletski moduli: tri kontejnerske jedinice namijenjena sportašima uz atletsku stazu. 25. Biciklistička infrastruktura: namjenska parkirališta za bicikliste. 26. Javno parkiralište: za automobile uz zapadnu tribinu stadiona. 27. Glavno parkiralište: za automobile i autobuse. 28. Prometno čvorište Borongaj: glavni terminal javnog prijevoza koji uključuje tramvajska i autobusna okretišta. 29. Zgrada terminala: dvoetažna (P+1) prateća zgrada u službi čvorišta Borongaj. 30. Infrastruktura: okolne prometne arterije i javne površine. 45

--- page 46 --- 6.2. Krajobrazne Unutar obuhvata, u sjevernom dijelu uz Maksimirsku cestu, nalaze i prirodne se vrijedne grupacije visokog zelenila, drvoredi i pojedinačna stabala koja je potrebno očuvati, jer čine rubni, odnosno kontaktni dio Parka vrijednosti Maksimir – zaštićenog područja u kategoriji parkovne arhitekture (PA–67 A*), koje se štiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Zaštićeno područje unutar obuhvata natječaja prikazano je u poglavlju 5.10. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“, na izvodu iz kartografskog prikaza 4 c) „Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode“ Generalnog urbanističkog plana (GUP). 6.3. Kulturna dobra Unutar obuhvata, na uglu Maksimirske ceste i ulice Svetice, nalazi se zaštićeni spomenik “Bacač diska”, Maksimirska cesta/Svetice, Z-6940, (autor: akademski kipar Vanja Radauš), postavljen 1957. godine. Spomenik se zadržava na postojećoj mikrolokaciji te se štiti sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Na preostalom dijelu obuhvata ne postoje kulturna dobra koja bi zahtijevala posebne mjere zaštite. Nema zaštićenih građevina ni evidentiranih arheoloških lokaliteta. Zaštićena kulturna dobra u neposrednoj blizini lokacije prikazana su u poglavlju 5.11. SLIKA 28 Skulptura “Bacač diska”. Autor: Vanja Radauš. 46

--- page 47 --- 6.4. Promet Natječajna lokacija iznimno je dobro povezana multimodalnom mrežom javnog prijevoza koja obuhvaća željezničke, tramvajske i autobusne linije. Tramvajske linije opslužuju sjeverni i južni rub obuhvata, dok se prigradsko željezničko stajalište „Maksimir“ nalazi približno 400 m istočno od okretišta Borongaj. Autobusne linije prometuju s terminala Borongaj te s raskrižja ulice Svetice i Maksimirske ceste, osiguravajući ključnu povezanost sa sjeverois- točnim podsljemenskim zonama. SLIKA 29 Mreža javnog prometa unutar i u neposrednoj blizini natječajnog obuhvata. Primarna pješačka os proteže se u smjeru sjever–jug kroz središte obuhvata, uz nogometni teren i bazenski kompleks, te funkcionira kao glavni pristup za pješake i vozila. Lokacija je omeđena trima glavnim gradskim prometnicama: Maksimirskom cestom na sjeveru, Ulicom Svetice na zapadu i Ulicom Divka Budaka na jugu, uz osigur- ane biciklističke staze duž sjeverne i zapadne granice. Postojeći kolni pristup omogućen je s juga preko ulica Divka Budaka i Mije Krešića (uključujući Ulice Franje Sollara, Hitrecovu ulicu i Ulicu kneza Branimira) te s zapada iz Ulice Svetice. Stacionarni promet organiziran je na razini terena kod okretišta Borongaj, uz južnu stranu Maksimirske ceste, uz zapadnu tribinu stadiona te sjeverno od bazenskoga kompleksa. Trenutačno lokacija raspolaže s približno 47 900 parkirališnih mjesta, dok se dodatna potražnja podmiruje na

--- page 48 --- južnom parkiralištu koje je funkcionalno povezano s kompleksom SRC-a Svetice. SLIKA 30 Postojeći ulazi u SRC. 6.5. Infrastrukturna Lokacija je opremljena sveobuhvatnom i razvijenom komunalnom opremljenost infrastrukturom. Ključni elementi sustava navedeni su u nastavku: • Vodoopskrba i odvodnja: Magistralni vodoopskrbni cjevovodi i sabirni kolektori odvodnje smješteni položeni su duž ulice Svetice i Maksimirske ceste, uz dodatne kapacitete unutar koridora Ulice Divka Budaka. Vodoopskrbni cjevovodi promjera 125, 180 i 200 mm, smješteni između atletske staze i bazenskoga kompleksa, moraju se zadržati. • Elektroenergetika i komunikacije: Elektronička komunika- cijska kanalizacija (EKK) proteže se uz južni rub Maksimirske ceste. Postojeća elektroenergetska infrastruktura u funkciji je, uključujući transformatorsku stanicu u atletskoj zoni povezanu 2 kV vodom na mrežu u Ulici Svetice. • Plinska infrastruktura: Dva visokotlačna plinovoda – VT 250 (3 m od južne granice) i VT 300 (6 m od jugoistočne granice) - moraju se zadržati. Nasuprot tome, dio magistralnog plinovoda južno od nogometnih terena i uz istočnu granicu zahtijevat će izmještanje. Plinska redukcijska stanica PRS „Stadion Maksimir“ može se rekonstruirati na postojećoj lokaciji ili premjestiti. 48

--- page 49 --- • Parovod: Postojeći magistralni parovod prolazi središnjim dijelom obuhvata. Važeći propisi zabranjuju gradnju iznad njegove trase, što predstavlja značajno prostorno ograničenje. Izmještanje parovoda trenutno je u tijeku; previđeno je njegovo premještanje na zapadni rub natječajnog obuhvata. Alternativna trasa južno od stadiona već je utvrđena važećom prostorno-planskom dokumentacijom. 6.6. Teren i prirodne Najviše točke obuhvata nalaze se uz Maksimirsku cestu, s nadmor- značajke skom visinom od približno 118,5 m n. v. na raskrižju ulica Svetice i Maksimirske ceste, do 120 m n. v. uz sjeverno pročelje stadiona. Visinska kota nogometnog terena unutar postojećeg stadiona iznosi 118 m n. v., dok je zapadno parkiralište na 117,5 m n. v. Ulaz u zgradu bazena nalazi se na koti 116 m n. v., kao i postojeća atletska staza. Na južnom dijelu obuhvata (Zona D), visinska kota postojećeg parkir- ališta iznosi 115,5 m n. v. Tragovi ranijih krajobraznih intervencija i dalje su vidljivi u urban- ističkoj dokumentaciji, osobito kroz zapise o visokom, vrijednom zelenilu uz atletsku stazu te o drvoredu jablanova koji je nekoć dominirao tim područjem i predstavljao jedan od njegovih prepozn- atljivih krajobraznih elemenata. Nažalost, danas ti elementi više ne postoje. Trenutačno je visoko zelenilo, u obliku drvoreda bjelogoričnog drveća, prisutno uz istočnu stranu bazenskoga kompleksa. Drvored vazdazel- SLIKA 31 enog i bjelogoričnog drveća djelomično je očuvan uz središnju Postojeće visoko zelenilo u internu prometnicu (uz ogradu) te djelomično uz nogometna igrališta središnjem dijelu obuhvata, 2025. Foto: Dražen Komar južno od stadiona. 49

--- page 50 --- 6.7. Izvod iz U svibnju i lipnju 2025. godine Zavod za geotehniku Građevinskog geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvršio je geotehničke istražne radove za predmetni obuhvat te je na temelju njih izradio Geotehnički elaborata elaborat koji je prilog ovom programu. U sklopu Geotehničkog elaborata dane su sljedeće preporuke za projektiranje i izvođenje građevinskih radova: INŽENJERSKOGEOLOŠKI OPIS TLA Prema Osnovnoj geološkoj karti M 1:100000, list Ivanić Grad, is- tražno područje zastupljeno je sedimentima močvarnog prapora (Ib) koji uključuju glinu, siltove, pijeske, šljunak, treset i lignit. U bušotinama su identificirani slojevi glina niske plastičnosti (CL), glinovitog šljunka (GC), glinovitog pijeska (SC), te lokalno i slabo graduiranog šljunka (GP-GC). PODZEMNA VODA Tijekom bušenja uočena je prisutnost podzemne vode na dubinama između 3,5 m i 7,0 m, dok je u bušotini B1 zabilježeno povećanje vlažnosti tla ispod 15 m dubine, što ukazuje na moguće dublje podzemne tokove. Analiza podataka s piezometara Ž-7, Ž-8 i Ž-9 u razdoblju od 2006. do 2024. godine pokazuje izražen sezonski režim podzemne vode, s višim razinama u proljeće i jesen te nižima tijekom ljeta i zime. Piezometar Ž-9 bilježi najviše, a Ž-7 najniže vrijednosti, što ukazuje na prostorne razlike u hidrogeološkim uvjetima. Tijekom promatranog razdoblja zabilježene su sljedeće prosječne razine podzemne vode: u piezometru Ž-7 iznosile su 103,77 m n.m., u Ž-8 104,49 m n.m., dok su u piezometru Ž-9 dosezale 105,54 m n.m. TEMELJENJE I DUBINA ISKOPA Prema HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila – Nacionalni dodatak, minimalna potrebna dubina temeljenja građevinskih objekata treba iznositi DMIN= 0,7-0,8 m, obzirom da predmetna lokacija spada u područje “III“ na osnovi karte najnižih temperatura zraka u hladu za povratno razdoblje 50 godina (TMIN,50= -20°C). Predviđeno je iskope izvoditi u materijalu “C“ kategorije (kategoriza- cija preuzeta iz dokumenta Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, Zagreb, 2024.), što zahtijeva pažljivo planiranje odvodnje i stabiliza- cije građevne jame. Za manje zahtjevne objekte preporučuje se plitko temeljenje, dok 50 se za masivne konstrukcije, zbog zahtjeva nosivosti i stabilnosti,

--- page 51 --- preporučuje duboko temeljenje poput pilota ili temeljenja na po- boljšanom tlu. SEIZMIČKA AKTIVNOST Područje istraživanja pripada području intenziteta seizmičnosti 7° po MSK-64 prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske za povratni period od 50 godina (V. Kuk, Geofizički zavod “Andrija Mohorovičić“, PMF, Zagreb). Uvidom u Karte potresnih područja RH utvrđeno je da iznos horizont- alnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratni period od 95 god. 0,126g, za povratni period od 225 god. iznosi 0,180g i za povratni period od 475 god. iznosi 0,251g. ODVODNJA I ZAŠTITA GRAĐEVNIH JAMA Potrebno je izvesti drenažni sustav uz sve ukopane dijelove građev- ine s kontroliranim odvođenjem oborinskih i podzemnih voda u sustav odvodnje ili prirodni recipijent. Kod dubljih iskopa, preporučuje se projektiranje privremene zaštite građevne jame, npr. pomoću armirano-betonske dijafragme, čeličnih talpi ili bušenim mikropilotima, ovisno o statičkim zahtjevima i uvje- tima gradilišta. Kod visokog nivoa podzemne vode, može biti potrebno i privre- meno snižavanje razine podzemne vode pomoću crpki, s praćenjem utjecaja na okolne objekte. NADZOR Tijekom svih faza zemljanih radova obavezan je stalni geotehnički nadzor. Geotehnički nadzor će pregledom temeljnog tla omogućiti usporedbu stvarnog stanja na terenu s podacima iz ovog izvješća. U slučaju odstupanja, uvjeti za sigurnu izvedbu radova bit će definirani suk- ladno njegovim uputama. 51

--- page 52 --- Programske 7. Natječajni zadatak obuhvaća izradu cjelovitog urbanističko-ar- smjernice i hitektonskog rješenja za kompleks stadiona Maksimir, Sportsko- rekreacijski centar Svetice i prometno čvorište Borongaj. urbanističko- tehnički Natjecateljima i natjecateljicama ostavlja se potpuna sloboda u arhitektonskom oblikovanju zgrada i otvorenih prostora. Međutim, uvjeti pri ocjenjivanju će značajnu ulogu imati ekonomska učinkovitost i funkcionalna opravdanost predloženog rješenja. Prijedlozi trebaju obuhvatiti i šire studijsko područje te ponuditi kohezivnu strategiju upravljanja kolnim i stacionarnim prometom, pješačku cirkulaciju te cjelovito krajobrazno rješenje. Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje izrađuje se u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba, ovim Programom, važećim propisima, standardima i pravilima projek- tiranja sportskih građevina te pravilima struke. 7.1. Obuhvat zahvata Obuhvat natječaja podijeljen je na neposrednu zonu (uža zona) i šire studijsko područje (šira zona). Prema Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba, uža zona nalazi se u zoni R1 – Sportsko- rekreacijska namjena (sport s gradnjom), dok se šira zona nalazi u zoni IS – površine infrastrukturnih sustava. Uža zona podijeljena je na zone A, B i C, dok je šira zona identificir- ana kao zona D. Natječajni postupak razlikuje dvije razine arhitektonsko-urban- ističkog rješenja: Anketni dio natječaja (anketna razina) obuhvaća zonu A, koja uključuje atletsko-rekreacijske i dvoranske sportske komplekse, te zonu D, prometno čvorište Borongaj. Prijedlozi za taj obuhvat imaju idejni karakter i nisu obvezujući; namijenjeni su definiranju vizion- arskog okvira, a ne neposrednoj realizaciji. Projektni dio natječaja (razina realizacije) odnosi se na zonu C – kompleks nogometnog stadiona Maksimir, a za koju će se izrađivati cjelovita projektno tehnička dokumentacija za izvedbu projekta, sve na temelju pobjedničkog natječajnog rješenja. Na temelju trenutačnog korištenja lokacije i budućih strateških planova program je raspoređen na sljedeći način: ZONA A Atletika, rekreacija i dvoranski sportovi Razvoj svih sadržaja unutar ove zone treba biti u skladu sa smjernicama, uvjetima i projektnim zadatkom za atletiku i dvoranske sportove. 52

--- page 53 --- ZONA B Bazenski kompleks Ova je zona u potpunosti razvijena i izgrađena te se kao takva zadržava. ZONA C Kompleks nogometnog stadiona Maksimir Svi sadržaji i zahvati unutar ove zone trebaju biti u sk- ladu sa smjernicama, uvjetima i projektnim zadatkom za nogometni stadion Maksimir te njegovu prateću infrastrukturu. ZONA D Infrastruktura i prometno čvorište Borongaj Ova zona obuhvaća infrastrukturne sustave, intermodalno prometno čvorište Borongaj te mrežu glavnih gradskih prometnica koje graniče s obuhvatom natječaja. SLIKA 32 Zone natječajnog obuhvata Podjela uže zone na tri funkcionalne cjeline - zona A, B i C - smatra se okvirnim prijedlogom prostorne organizacije. Odstupanja i pri- lagodbe njihovih međusobnih granica dopuštaju se isključivo radi unapređenja urbanističke, arhitektonske i funkcionalne kvalitete 53 rješenja.

--- page 54 --- Zadani program za svaku pojedinu zonu treba se zadržati, s obzirom na važnost tih granica u daljnjim fazama izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja te budućeg upravljanja prostorom i korištenja prostora. Prijenos ili zamjena programskih elemenata između zona nisu dopušteni. Sve predložene prilagodbe granica trebaju biti jasno grafički prikazane te popraćene obrazloženjem i iskazom površina zona u tekstualnom dijelu natječajnog rada. KARTOGRAFSKI PRIKAZ 7 Podjela natječajnog obuhvata s urbanističko-tehničkim uvjetima 54

--- page 55 --- 7.2. Pojmovnik Tlocrtna površina (TP) jest površina dobivena vertikalnom projekci- jom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevina, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže te nadstrešnice i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže. Građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade jest zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk i uvučeni kat), određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama. Regulacijska linija definira granicu između javne prometne površine (ulice) i građevne čestice. Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, izražen u postotku. 7.3. Projektni Zona A razrađuje se na anketnoj razini, u skladu s točkom 2.1. Uvjeta zadatak za natječaja. Zona obuhvaća sljedeće ključne sadržaje: Atletski stadion (A1), Vježbalište na otvorenom (A2), Rukometnu dvoranu (A3) te zonu A: Multifunkcionalnu sportsku dvoranu za futsal i košarku (A4). Svi sad- Atletika, ržaji trebaju biti projektirani u skladu s programskim smjernicama i rekreacija projektnim zadatkom navedenima u nastavku. i dvoranski sportovi oPĆe SmjerNice Idejno rješenje mora biti usklađeno s međunarodnim standardima za sportske građevine i gledališta, uz poštivanje svih relevantnih posebnih propisa i pravila struke. Prijedlozi trebaju uspostaviti skladan i homogen odnos s postojećim sadržajima centra i okolnim urbanim tkivom. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti univerza- lnoj inkluzivnosti, kako bi se osigurao neometan pristup i intuitivno korištenje za sve osobe, uključujući osobe s invaliditetom ili osobe sa specifičnim zahtjevima pristupačnosti. Projekt mora poštovati i unaprijediti utvrđeni perivojni karakter lokacije kroz integrirano krajobrazno uređenje i strateško ozelenjavanje. Odabir materijala i opreme treba biti u skladu sa suvremenim tehno- loškim standardima, uz davanje prednosti trajnosti, jednostavnom održavanju i otpornosti na specifične klimatske rizike. Integracija obnovljivih izvora energije obvezna je radi postizanja visoke energet- ske učinkovitosti i osiguravanja dugoročne održivosti kompleksa. U pogledu postojeće infrastrukture, atletsku stazu moguće je zadržati, obnoviti i prilagoditi standardima propisanim za predviđenu natjec- ateljsku kategoriju ili je izmijestiti. 55

--- page 56 --- Konačni kompleks mora omogućiti neometano korištenje svim skupi- nama korisnika. Autori i autorice pozvani su predložiti strategiju funkcionalnog ograđivanja kojom se jasno definira operativni obuhvat kompleksa; njezin položaj ne mora nužno pratiti granicu posjeda ako se time postiže učinkovitije funkcionalno usklađenje. Natječajni prijedlozi, u primjenjiovom opsegu trebaju biti u skladu sa smjernicama zaštite od požara i tehničkim propisima opisanim u poglavlju 8. ovog Programa. urBaNiStičKo-teHNičKi uvjeti Ukupna površina zone za atletiku, rekreaciju i dvoranske sportove iznosi približno 76.285 m2 (7,63 ha), prema službenoj katastarskoj podlozi. GRAĐEVINSKI PRAVAC, IZGRAĐENOST I BRUTO POVRŠINA Zona gradnje nije definirana; međutim, sve predložene građevine trebaju biti odmaknute od regulacijske linije. Rukometna i multifunk- cionalna dvorana trebaju biti smještene u južnom dijelu zone A, južno od zgrade postojećeg bazena. Natječajni rad treba definirati ulazni trg te prostornu organizaciju planiranih sportskih borilišta i svih pomoćnih građevina prema Projektnom zadatku. Maksimalni postotak izgrađenosti, kao i koeficijent iskoristivosti, nisu propisani. Bruto izgrađena površina (GBP) za objekte A1, A3 i A4 može biti do 35% veća od neto korisne površine. VISINA GRAĐEVINA Visina građevina nije propisana, već se određuje u skladu s funkcion- alnim i sportskim zahtjevima. Izgradnja podzemnih etaža dopuštena je u tehničke svrhe ili za potrebe parkiranja. PRIRODNI TEREN Minimalna površina prirodnog terena nije propisana. Krajobrazno rješenje može uključivati autohtone, nealergene vrste usklađene s okolnom florom. Natjecatelji i natjecateljice potiču se na integraciju rješenja temeljenih na prirodi (NBS), poput kišnih vrtova, radi maksimiziranja zelenih površina uz prometnice i rekreacijske zone. 56

--- page 57 --- PROMET U MIROVANJU (AUTOMOBILI I BICIKLI) Sukladno GUP-u grada Zagreba, potrebe za parkiranjem za SRC Svetice mogu se rješavati unutar neposredne kontaktne zone, uz preklapanje i zajedničko korištenje površina. Također je određeno da se potreban broj PGM-a određuje prema mogućnostima lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i ograničenja u prostoru. GUP grada Zagreba omogućuje smanjenje propisanih normativa u gradskim prostorima u kojima postoji javni linijski prijevoz ili se planira gradnja javnih garaža, kao što je ovdje slučaj. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta: • Atletski stadion: osigurati maksimalno 30 parkirališnih mjesta, na terenu ili u podzemnoj garaži, isključivo za osoblje, trenere te osobe s invaliditetom. • Rukometna i multifunkcionalna sportska dvorana: manji broj PM i/ ili PGM za potrebe zaposlenika, trenera i sl. te osoba s posebnim potrebama moguće je smjestiti unutar gabarita dvorana ili u zoni dvoranskog sporta. • Vježbališta na otvorenom (rekreacija): zbog blizine javnog prije- voza ne predviđaju se parkirališna mjesta • Logistika događanja: parkiranje tijekom događanja biti će omogućeno u javnoj garaži na području terminala Borongaj. Budući da se događanja u zonama A i C neće podudarati, biti će moguće koristiti i podzemnu garažu unutar nogometnog kom- pleksa (Zona C) kao i parkirališne površine ili druge otvorene vanjske prostore u Zoni C za parkiranje TV kamiona. • Tehnički standardi: Nagib rampi ne smije prelaziti 15% za natkrivene, odnosno 12% za nenatkrivene rampe. Standardna parkirališna mjesta su 2,5 x 5,0 m, pri čemu najmanje 5% mjesta mora biti rezervirano za osobe s invaliditetom (4,0 x 5,0 m za pojedinačna mjesta; 6,5 x 5,0 m za dvostruka mjesta s tam- pon-zonom od 1,5 m). Širina kolnika mora osigurati minimalni slobodni prostor od 5,6 m za prolaze između redova pri okomitom parkiranju (90°). • Održivost: Radi ublažavanja učinka urbanih toplinskih otoka po- trebno je primjenjivati vodopropusne površine i porozni asfalt. • Biciklistička mobilnost: Očekuje se značajan udio biciklističkog prometa. Potrebno je unutar Zone A smjestiti oko 400 natkrivenih parkirališnih mjesta za bicikle, ravnomjerno raspoređenih na lo- gičnim točkama pristupa. PRISTUP I CIRKULACIJA • Atletski kompleks: Glavni pješački ulaz preporuča se na zapadnoj granici iz ulice Svetice, što podrazumijeva formiranje integriranog ulaznog trga. Mogu se osigurati sekundarne točke pristupa za klubove i tehničko osoblje. Glavni kolni pristup preporuča se iz ulice Divka Budaka na jugu, dok je pristup hitnim službama moguć i sa zapadne strane preko upuštenih rubnjaka. • Sportske dvorane: Kolni pristup preporuča se s južne strane, a pješački pristupi mogući su s istočne, južne i zapadne granice radi osiguravanja protočne i funkcionalne cirkulacije unutar lokacije. • Svi kolni pristupi predloženi natječajnim rješenjem moraju 57 omogućiti prostorni integritet pojedinih sportskih cjelina u Zoni A.

--- page 58 --- A1 Atletski stadion Atletski stadion planiran je kao objekt Kategorije II u skladu sa standardima Svjetske atletike (World Athletics – WA) te obuhvaća profesionalnu trkačku stazu, borilišta za bacačke i skakačke discip- line te prateće trenažne sadržaje. Glavno arhitektonsko obilježje jest natkrivena tribina s približno 2.000 pojedinačnih preklopnih sjedala, pri čemu sva sjedala moraju biti u potpunosti natkrivena. Gledališna sjedala moraju biti fiksirana za podlogu, numerirana te izrađena od nesalomljivih i samogasivih materijala, s minimalnom visinom naslona od 30 cm. PRISTUP I UNIVERZALNI DIZAJN Cirkulacija publike mora biti u potpunosti usklađena s Pravilima o infrastrukturi stadiona Svjetske atletike (WA), uz primjenu međun- arodno priznatih piktograma za usmjeravanje gledatelja prema pripadajućim sektorima. Sve rampe i ulazi moraju biti projektirani u skladu s načelima univerzalne pristupačnosti. Stadion mora osigurati najmanje 5% ukupnog kapaciteta (100 mjesta) za gledatelje s invalid- itetom i njihovu pratnju, uz neometan pogled na borilište i semafor. Posebna mjesta za gledatelje oštećena vida trebaju biti smještena u donjim redovima, u neposrednoj blizini borilišta, te povezana sa susta- vom audio-deskripcije. Namjenski sanitarni i ugostiteljski sadržaji moraju se nalaziti u neposrednoj blizini tih pristupačnih sektora. SADRŽAJI ZA GLEDATELJE Sanitarni čvorovi moraju biti ravnomjerno raspoređeni po stadionu, uz primjenu omjera 70:30 (muškarci/žene), i to: jedan zahod na 250 muškaraca, jedan pisoar na 125 muškaraca te jedan zahod na 125 žena, uz obvezne umivaonike u svakom predprostoru. Za gledatelje s invaliditetom mora se osigurati jedan prilagođeni sanitarni čvor na svakih 15 korisnika. Ugostiteljski sadržaj stadiona obuhvaća prostor površine od 35 m2 integriran u tijelo tribine, minimalne dubine 4 metra i s odvojenim zonama za pripremu i posluživanje na šanku. Namijenjen je sportašima tijekom svakodnevnih treninga te gledateljima tijekom događanja. SIGURNOST I TEHNIČKI SUSTAVI Prostorija za prvu pomoć mora biti jasno označena i pozicionirana tako da omogući brz pristup gledateljima i hitnim službama, a hodnici dimenzionirani za prolaz nosila i invalidskih kolica. Tehnički zahtjevi uključuju elektronički videozaslon visoke razlučivosti za prikaz rezultata, ponovljenih snimki, reklama i drugih vizualnih sadržaja te cjeloviti sustav razglasa sposoban za neovisan rad putem 58 sustava neprekidnog napajanja (UPS).

--- page 59 --- Rasvjeta stadiona mora osigurati ujednačenu osvijetljenost za emitiranje u visokoj razlučivosti (HD) na cijelom borilištu, uz potporu namjenskog rezervnog generatora radi sprječavanja prekida u radu. Središnji teren planira se izvesti od prirodne trave, s naprednim susta- vom odvodnje, priključkom na sustav odvodnje te sustavom navod- njavanja. U skladu s održivim standardima, sustav treba dati prednost prikupljanju i korištenju kišnice za navodnjavanje. Sva natjecateljska mjesta borilišta i startne pozicije (skakališta i bacački krugovi) moraju biti opremljeni integriranom elektroinstalacijom i infrastrukturom za mreže velikih brzina. A1 Program za atletSKi StadioN ii. Kategorije ID OPIS SADRŽAJA JED. KOL. PROSTORI ZA SPORTAŠE I SLUŽBENE OSOBE Kao podrška atletskom borilištu na otvorenom, unutar, ispod tribina ili prema rješenju natjecatelja, trebaju se integrirati specijalizirani zatvoreni prostori koji uključuju: svlačionice, sanitarne čvorove, administrativne urede te sve potrebne prateće prostorije za sportaše, službene osobe i održavanje objekta. ATLETSKA BORILIŠTA Natjecateljska borilišta: A1.1 Standardno ovalno trkalište duljine 400 m s 9 staza, uz pc. 1 bočne ravne staze za utrke na 100 m i 110 m s preponama (istočna staza za trening; zapadna za natjecanja) A1.2 Jama s vodom za utrke na 3.000 metara sa zaprekama pc. 1 (steeplechase) A1.3 Borilište za skok u dalj i troskok s doskočištem na oba kraja* pc. 2 A1.4 Borilište za skok u vis pc. 2 A1.5 Borilište za skok s motkom s osiguranim doskočištem na oba pc. 2 kraja* A1.6 Kombinirano borilište za bacanje diska i kladiva pc. 1 (koncentrični ili zasebni krugovi) A1.7 Borilište za bacanje koplja (na oba kraja terena, minimalna pc. 2 duljina zaletišta 33,5 m) A1.8 Borilište za bacanje kugle* pc. 2 *Dva borilišta moraju biti orijentirana u istom smjeru i smještena jedno uz drugo kako bi se omogućilo istovremeno natjecanje dviju skupina u usporedivim uvjetima. Sadržaji za zagrijavanje: Sadržaji za zagrijavanje i trening planiraju se izvan glavnog borilišta. Moraju uključivati nadstrešnicu (minimalna veličina 3 x 4 m) za zaklon bacačke platforme za sportaše u invalidskim kolicima. Smjer bacanja mora biti orijentiran istok–zapad, uz primjenu strogih mjera zaštite pješaka. A1.9 Ravna staza za zagrijavanje od 120 m s četiri staze pc. 1 (minimalna širina staze 1,22 m) i pripadajućim zavojem za zagrijavanje. A1.10 Kombinirano polje za bacanje diska, kladiva i koplja pc. 1 59

--- page 60 --- A1.11 Borilište za bacanje kugle pc. 2 A1.12 Borilišta za skakačke discipline pc. 1 SVLAČIONICE ZA SPORTAŠE I TRENERE A1.13 Svlačionice za sportaše sa sanitarnim čvorom; 6 x 50 m2 m2 300 A1.14 Pristupačne svlačionice za parasportaše sa sanitarnim m2 70 čvorom; 2 x 35 m2 A1.15 Svlačionice za trenersko osoblje sa sanitarnim čvorom; m2 108 6 x 18 m2 CENTAR ZA PRIJAVU (CALL ROOM) A1.16 Natkriveni centar za prijavu s tartanskom podlogom i ulazom m2 100 u arenu (kapacitet 50 osoba) ZATVORENI ATLETSKI TRENAŽNI PROSTOR Klimatizirani prostor od 1.000 m2 (cca 100 x 10 m) osigurava infrastrukturu za zimski trening. Potrebno je osigurati zid za bacanje i prostor za pješčano doskočište za skok u dalj s pokrovnim panelima A1.17 Unutarnje trkalište (6 staza, svaka širine 1m, 80 m sprinta + m2 1,000 10 m izlaza na oba kraja) A1.18 Skladište specijalizirane opreme m2 40 A1.19 Sanitarni čvorovi (muški/ženski) m2 24 A1.20 Zaštićeni izlazni tunel prema stadionu (potpuno pristupačan) m2 40 A1.21 Satelitski zahod na izlazu iz tunela m2 4 PROSTORI ZA SUCE A1.22 Dvostruke svlačionice za mješovite sudačke timove; 2 x 45 m2 90 m2 (kapacitet 7 osoba sa sanitarijama i opremom) MEDICINSKI I ANTI-DOPING BLOK Ove prostorije moraju imati zaštićen, izravan pristup borilištu i svlačionicama A1.22 Prostorija za medicinsku pomoć i prvu pomoć m2 30 A1.23 Postaja za kontrolu dopinga (mogućnost podjele mobilnim m2 30 pregradama) OBRADA PODATAKA I SIGURNOST A1.24 Prostor za mjerenje i obradu podataka (smješten na gornjoj m2 90 etaži) A1.25 Nadzorna soba i komandni centar (CCTV/Command Center) m2 30 ProStori za gledatelje KAPACITET TRIBINA A1.26 Ukupni kapacitet: 2.000 natkrivenih mjesta (uključujući VIP i pristupačna mjesta) VIP SADRŽAJI A1.27 Namjenska VIP sjedala (integrirana u tribinu, bez loža), 100 kom 60

[... 60 further pages not text-extracted — large-format plans/drawings, see original PDF ...]