Naslovnica/Dubinska istraživanja/02 — Referentni stadioni
Dubinska istraživanja

02 — Referentni stadioni

Europski 25–50k stadioni, troškovi, tipologije

research/02-referentni-stadioni.md

# Referentni stadioni i benchmark

Istraživanje za međunarodni arhitektonsko‑urbanistički natječaj Stadion Maksimir i SRC Svetice (Zagreb, 2026.). Fokus: nedavno izgrađeni ili u izgradnji nogometni stadioni kapaciteta ~30.000–55.000 koji su pouzdan benchmark za projekt od ~35.000 sjedala uz zaštićeni park Maksimir i investiciju od ~204 mil. €.

# Sažetak (executive summary)

Tijekom posljednjih deset godina europska se praksa gradnje srednje velikih nogometnih stadiona (30–55 tis. sjedala) konsolidirala oko nekoliko dosljednih načela: (1) kompaktna bowl‑geometrija bez atletske staze, s prvim redom udaljenim 7,5–10 m od bočne crte i nagibom tribina pri vrhu propisa (do 35°); (2) dvostruka arhitektonska strategija ovojnice koja istovremeno daje izdaleka prepoznatljivu sliku i lokalno čita „mjerilo grada/parka" (Bordeaux, München, Madrid, Lille); (3) 365‑dnevna operativnost kroz integraciju hotela, muzeja, retail‑prostora i zajedničkih namjena pod istim plaštom (Tottenham, Bernabéu, Etihad, Feyenoord, AS Roma); (4) dekarbonizacija kroz drvo, fotonapon na krovu, smanjenje primarnog čelika i armiranog betona, BREEAM/LEED ciljeve te DNSH usklađenost (Forest Green Rovers, Brentford, Wankdorf); (5) otvoreni prizemni plan stadiona koji parter pretvara u javni urbani prostor, brišući granicu između trga, parka i borilišta (Bordeaux, AS Roma, Tottenham). Za Maksimir, koji leži uz zaštićeni park i mora poštivati naslijeđe Turine–Neidhardta–Magaša uz proračun od ~€5.800/sjedalo, ključ je istovremena posveta kompaktnoj zvučnoj „kotlovini" i transparentnom, prozračnom prizemlju prema parku.

Cilj ovog dokumenta je odabrati 5 kategorija benchmarka, prikazati 3–6 referenci po kategoriji i destilirati 8–12 prenosivih principa za natječajno rješenje.

# 1. Urbano integrirani stadioni (grad i park)

Stadioni koji aktivno otvaraju parter prema gradu/parku i tretiraju vanjski prostor kao dio arhitekture.

# 1.1 Matmut Atlantique, Bordeaux — Herzog & de Meuron (2015., 42.000)

Stadion stoji na ravnoj platformi između borovih šuma Landesa i jezera. „Šuma" od ~1.000 vitkih bijelih stupova istovremeno nosi krov i tvori monumentalni klasični trijem; široke vanjske stepenice koje teku iz svih smjerova brišu granicu unutrašnjeg i vanjskog. Stadion je dnevno otvoren, dostupan posjetiteljima i bez utakmice. Zašto za Maksimir: prototip „stadion‑kao‑park", lagano i prozračno arhitektonsko mjerilo koje suživi s prirodom — izravno primjenjivo uz park Maksimir. Izvori: Herzog & de Meuron · ArchDaily

# 1.2 Stade de Luxembourg — gmp + Beng Architectes (2021., ~9.900 / 15.000 za koncerte)

Manji nacionalni stadion s jednoslojnom tribinom, dijamantno presavijenom metalnom ovojnicom i orijentacijskom „linijom svjetla" na razini krova. Tribine se spuštaju do same crte terena; južni blok integrira VIP, medije i klupske sadržaje. Zašto za Maksimir: elegantan primjer kako srednji/mali nacionalni stadion može imati jak identitet bez velikog mjerila — referenca za atletski stadion ili pomoćne objekte u zoni A/Svetice. Izvori: ArchDaily · gmp Architekten

# 1.3 Allianz Stadium, Torino — H. Suarez / G. Zavanella (2011., 41.500)

Kompaktni urbani stadion bez staze, s razdaljinom prvog reda 7,5 m. Vanjski perimetar obuhvaća parkovni prostor s retail i restoranskim plohama (J Village, J Medical, J Museum) — primjer talijanske transformacije iz „arena s parkingom" u „sportski distrikt". Zašto za Maksimir: dokaz da klubski stadion 35–40 tis. može operirati 365 dana s integriranim muzejem, klupskim prostorima i medicinskim centrom u istom kompleksu. Izvori: StadiumDB · Asacert

# 1.4 Stadion Wankdorf, Bern — RD Bern (2005., 32.000)

Stadion na istočnom rubu Berna, integriran u trgovački blok i tramvajsku terminalnu mrežu. Integrirani fotonaponski sustav na krovu (~1,2 GWh/god.). Sve karte sjedeće, otvoreni pogledi. Zašto za Maksimir: najbliži benchmark po kapacitetu (32k vs. 35k) i švicarski model dvojne investicije (stadion + komercijala) koja održiva i bez europskih utakmica. Izvori: Wikipedia · StadiumDB

# 1.5 Stadion Letzigrund, Zürich — Bétrix & Consolascio s Frei & Ehrensperger (2007., 26.000 / 50.000 koncerti)

Mješoviti atletsko‑nogometni stadion u gustom gradu, perforirana metalna ovojnica koja stadion čini „mekim" elementom gradskog tkiva. Visoki integritet pješačke dostupnosti. Zašto za Maksimir: model „atletika + nogomet" koji odgovara dvojnoj logici Maksimir + SRC Svetice, kao i strategija mekane fasade prema okruženju. Izvori: TripAdvisor / Stadion Letzigrund · e‑architect: Euro 2008 stadiums

# 1.6 Aviva Stadium, Dublin — Populous + Scott Tallon Walker (2010., 51.700)

Stadion u stambenom susjedstvu uz željezničku prugu. Krov se spušta na sjeveru i jugu radi „prava na svjetlo" susjeda, polikarbonatne lamele daju polutransparentnu ovojnicu. Zašto za Maksimir: odličan presedan za pažljivu integraciju velikog volumena u osjetljiv okoliš — direktno primjenjiv prema parku Maksimir i susjednim stambenim ulicama. Izvori: Populous · Buro Happold

# 2. Održiva / drvena konstrukcija

Stadioni s ozbiljnim ambicijama dekarbonizacije, mass timber ovojnicama i niskougljičnim strukturama.

# 2.1 Eco Park, Forest Green Rovers — Zaha Hadid Architects (građenje 2024.–2026., 5.000)

Prvi potpuno drveni nogometni stadion: konstrukcija, krovni konzolni elementi i lamele od FSC certificiranog drveta. Predviđen je da ima najniži ugrađeni ugljik bilo kojeg stadiona na svijetu (oko 75% životnog ciklusa stadiona je u materijalima). Zašto za Maksimir: ambicija ne mora značiti integralno drvo — referenca za drveni krovni obrub, drvene ovojnice koncourse‑a, drveni javni krov nad ulazima uz hibridnu armirano‑betonsku tribinu. Izvori: ArchDaily · Zaha Hadid Architects · Construction Specifier

# 2.2 Brentford Community Stadium — AFL Architects (2020., 17.250)

BREEAM Very Good. Projektni pristup prepolovio je količinu armiranog betona u odnosu na prvotni projekt i smanjio primarni čelik za trećinu. Mješoviti program: nogomet, ragbi, konferencijski prostori, restorani. Zašto za Maksimir: dokaz da je BREEAM Very Good ostvariv na proračunu manjeg klupskog stadiona uz „leaner structure" pristup — direktan input za kriterij D natječaja. Izvor: Arup

# 2.3 Stadion Wankdorf, Bern — solarna integracija (2005., 32.000)

Integrirani PV sustav od ~1,2 GWh/god. — pokriva znatan dio operativne potrošnje stadiona. Lagana membrana krova reducira ugrađeni ugljik vs. čvrsti betonski krovovi. Zašto za Maksimir: PV na krovu izravno odgovara DNSH načelu i energetskim ciljevima iz Programa (RES + daljinsko grijanje + baterijski sustavi). Izvor: Wikipedia / Stadion Wankdorf

# 2.4 RAMS Park (Galatasaray), Istanbul — solarna instalacija (2011./2014., 53.978)

Krovna PV instalacija s ~10.500 panela, 4,3 MWp — jedan od najvećih stadionskih PV sustava na svijetu (Guinness rekord), pokriva većinu operativne potrošnje i prodaje višak u mrežu. Zašto za Maksimir: scenarij „maksimalni krov kao energetska ploha" — povoljan model za južno orijentirani veliki krov budućeg Maksimira. Izvor: Rams Park, Wikipedia

# 2.5 Tottenham Hotspur Stadium — Populous (2019., 62.850)

Ne nazivlje se „drvenim", ali je primjer holističke certificirane održivosti: izravna povezanost sa željezničkim/metro čvorištem, urbanističko poboljšanje cijelog kvarta Haringey/Enfield, materijali biraju se prema lokalnoj nabavi. Zašto za Maksimir: dokaz da je „održivost" prvenstveno urbanistička i programatska, a ne samo materijalna. Izvor: Buro Happold

# 3. Strategije fasade i ovojnice

Tipologije: stupovi (kolonada), metalna lamela, dijamantna metalna ploha, ETFE jastuci, perforirani metal, polikarbonat, membrana.

# 3.1 Allianz Arena, München — Herzog & de Meuron (2005., 75.000)

2.874 ETFE jastuka s nezavisnim LED iluminacijama u tri boje. Svjetlosna ovojnica vidljiva s autoputa, samočišćeća, lagana, dnevno propušta difuzno svjetlo u koncourse. Zašto za Maksimir: uzor „stadion kao gradski svjetionik". Za Maksimir treba diskretnija varijanta (jer je park zaštićen), ali princip difuzne, programabilne ovojnice ostaje aktualan. Izvori: Herzog & de Meuron · Arup · Dezeen

# 3.2 Matmut Atlantique — kolonadna „šuma" stupova

Vidi 1.1. Materijalno: bijeli prefabricirani betonski stupovi, vrlo vitki (visine 25 m). Otvoren parter čini stadion „neaktivno aktivnim" 365 dana godišnje. Izvor: Parametric Architecture

# 3.3 Santiago Bernabéu (renovacija) — L35 + gmp + Ribas & Ribas (2024., 78.000)

Dinamična ovojnica od zakrivljenih nehrđajućih čeličnih lamela; reflektira dnevno svjetlo i postaje LED ekran noću. Uvlačivi krov i uvlačiv pitch koji se skladišti u podzemnoj stakleničkoj zoni. Zašto za Maksimir: najnaprednija europska studija multifunkcionalnosti — ne mora se kopirati, ali principi „dvije razine ovojnice" (statična ploha + dinamična svjetlosna ploha) ostaju relevantni. Izvori: ArchDaily · Dezeen · Designboom

# 3.4 Stade de Luxembourg — dijamantno preklopljena metalna ovojnica

Vidi 1.2. Diskretan materijal, jak geometrijski uzorak; jednostavno za održavati i industrijski racionalno. Izvor: World Architecture

# 3.5 Stade Vélodrome, Marseille — SCAU (2014., 67.000)

PTFE membranski krov koji valovito putuje oko cijelog stadiona, samo 4 podupiruće točke. Krov istovremeno štiti od vjetra (do 25 m duboko) i postaje novi gradski landmark. Zašto za Maksimir: referenca „krov kao oblikovni element" — vrlo važno kad volumen mora reagirati na ulice Maksimirska, Svetice, Branimirova. Izvori: Dezeen · Elioth

# 3.6 Cluj Arena — Dico și Tiganaș (2011., 30.200)

Translucentna ovojnica od tkanih perforiranih metalnih traka („škrge") koja propušta pogled iznutra–van, mijenja boju ovisno o nebu. Niskih je troškova, lokalno proizvedena. Zašto za Maksimir: dokaz da lokalni industrijski materijal može dati jak ali smiren identitet — odgovara „skromnom luksuzu" očekivanom u Maksimiru. Izvor: Archello

# 4. Multifunkcionalnost i 365‑dnevna operacija

Stadioni koji programski žive cijeli tjedan i godinu — bitan element ekonomske održivosti.

# 4.1 Tottenham Hotspur Stadium — Populous (2019., 62.850)

Najopsežniji multifunkcionalni stadion u Europi: dvije borilišne plohe (klizna nogometna travnata podloga + umjetna NFL podloga ispod), Sky Walk (penjanje preko krova), F1 karting traka u dvije razine ispod tribina, najveći retail klupski prostor u Europi, mikropivovara, restoran, Tottenham Experience muzej, planirana medicinska zona NHS. Po EY studiji generira £900m bruto outputa i £478m GVA godišnje za londonske četvrti. Zašto za Maksimir: dokaz da multifunkcionalnost diktira arhitekturu — istočne i zapadne tribine smještavaju sav premium program, sjever i jug ostaju „čisti" prostori atmosfere. Izvori: Populous · StadiumDB Tottenham multifunktionalnost · Buro Happold · Tottenham Hotspur Stadium / shop

# 4.2 Etihad Campus, Manchester City — Populous + Foster (proširenje 2026., >60.000)

Trenutno proširenje uvodi natkrivenu „City Square" zonu za 3.000 ljudi, klubski shop, muzej, sky bar, šetnju krovom i 400‑sobni hotel. Cijeli kampus naglašava pješačko‑biciklističku dostupnost. Zašto za Maksimir: model „stadion kao centar urbanog distrikta" prenosiv je na zonu uz Maksimirsku cestu (planirana komercijala u GUP‑u). Izvori: Populous · Etihad Campus, Wikipedia · Place North West

# 4.3 Novi Feyenoord Stadium, Rotterdam — OMA (projekt, 63.000)

Bowl u kontinuiranom luku ide dijelom preko rijeke Mase. Glavni concourse oko stadiona (krajobraz radi Lola) djeluje kao javni prostor i bez utakmice, pogledom prema rijeci i siluetom Rotterdama. Multifunkcionalna funkcija: koncerti, kongresi. Zašto za Maksimir: dokaz da kontinuirana eksterna šetnja oko stadiona na 1. katu postaje gradski javni prostor — direktan odgovor na zahtjev za „javni karakter" iz Programa. Izvori: OMA · ArchDaily

# 4.4 Bernabéu (renovacija) — uvlačivi pitch, podzemna staklenička soba

Vidi 3.3. Tehnološki najambicioznija multifunkcionalna pretvorba: travnati teren u 4 segmenta klizi u podzemni staklenik, ostaje samo bowl za koncerte/sajmove. Visoka cijena, ali postavlja standard. Izvor: Parametric Architecture

# 4.5 Stade Pierre‑Mauroy, Lille — Valode & Pistre + Pierre Ferret (2012., 50.000 nogomet / 30.000 arena)

Polica grass pitcha podiže se 6 m, druga polovica pitcha klizi preko prve u 3 h — otkriva se „arena ispod" za 30.000 ljudi. Uvlačivi krov u 15 min. Najjači europski hibrid „stadion + arena" i HQE certifikat. Zašto za Maksimir: prenosivo na slučaj gdje Zagreb želi stadion + arenu u jednoj investiciji (alternativa, jeftinija od Bernabéu modela). Izvori: Wikipedia · Atelier Ferret

# 4.6 Friends Arena, Stockholm (Strawberry Arena) — Berg | Arkitekturkontor (2012., 50.000)

Quality Hotel Friends fizički integriran u stadionski kompleks — pruža noćenje + premium loge s direktnim pogledom na teren. Zašto za Maksimir: referenca za 4* hotel kao integriran kapitalni partner; ublažava politički osjetljivu komponentu komercijale prikladnim partnerom. Izvori: Football Tripper / AIK · StadiumDB

# 5. Atmosfera, blizina terenu i „kotlovina"

Geometrija tribina (jedan/dva sloja, nagib, udaljenost) koja generira zvuk i ritual.

# 5.1 Tottenham Hotspur Stadium — South Stand (jednoslojna)

17.500 mjesta u jednom sloju — najveća jednoslojna tribina u UK. Nagib 35° (zakonski maksimum), prvi red 4,98 m od gol‑crte (najbliže u Premier ligi). Akustična analiza kao za koncertnu dvoranu. Izvor: Populous: Make it loud

# 5.2 Borussia Dortmund Südtribüne („Žuti zid")

24.454 mjesta u jednoj stojećoj terasi — najveća stojeća tribina u Europi. ~100 m široka, ~40 m visoka. Crta drukčiju ekonomiju (stojeća, jeftina karta, masovna pripadnost) — politički ne nužno prenosivo na HR (FIFA/UEFA pravila za sjedeća mjesta u europskim utakmicama), ali geometrija jeste. Izvor: Bundesliga / Yellow Wall

# 5.3 Allianz Stadium Torino — 7,5 m do bočne crte

Najbliža udaljenost spektatora pitchu u serijskoj A. Bowl je kompaktan, postavljen tik uz teren, što stvara „okruženje umjesto pogleda". Izvor: Asacert

# 5.4 Anfield — KOP, jednoslojna tradicija

Jednoslojni KOP s 12.390 sjedala, bez VIP loža, čuvani „svetokarakter". Anfield Road expansion (2023.) povećava kapacitet na ~61.000 ali ne narušava jednoslojni KOP. Zašto za Maksimir: princip „čistog kraja" (jedna tribina za navijače, bez premium prostora) — model za sjevernu ili istočnu tribinu Maksimira (BBB). Izvori: KSS Group / Main Stand · Anfield, Wikipedia

# 5.5 Stade Bollaert‑Delelis, Lens — strme tribine

Obnovljen za Euro 2016; obnova je očuvala strme tribine i blizinu pitchu. Zatvoreni uglovi „hvataju" zvuk — male dimenzije zvuče veće. Referentno za atmosferu francuske lige. Izvor: TFC Stadiums

# 5.6 RAMS Park (Galatasaray) — strme tribine i eliptičan krov

Strme tribine, eliptičan krov zatvara akustiku unutar bowl‑a. Ovi parametri su standardni „atmosferski set". Izvor: Football Ground Guide

# 5.7 Nuovo Stadio Roma (projekt) — Populous (2024., 55.000–62.000)

Najveća pojedinačna Curva u Europi: 24.454 mjesta (pobit će Yellow Wall). Inspirirana rimskom tradicijom, zatvoren bowl, povezan s parkom od 15 ha i 819 stabala. Voda samostalna (drenažna baterija ispod pitcha). Zašto za Maksimir: najnoviji presedan „jedna velika tribina = identitet kluba" kombiniran s parkom — vrlo aktualan kao referenca 2026. Izvori: ArchDaily · Populous · Coliseum Online

# UEFA/FIFA trendovi i ekonomika

# Regulativa

  • UEFA Stadium Infrastructure Regulations 2025 definiraju 4 kategorije; Kategorija 4 je obavezna za najviše međunarodne utakmice i traži cjelovito pokrivene tribine, definirane prostore za medije, VAR, MIX zone, antidoping i sigurnosne sustave. Maksimir je u Programu naveden kao Kategorija 4.
  • UEFA Sustainable Infrastructure Guidelines (2022, 182 str., 35 jezika) propisuju ESG kriterije za planiranje, izgradnju i pogon stadiona — postaju de facto standard za EU natječaje. (uefa.com)

# Ekonomika i KPI‑jevi (recentni podaci)

  • Trošak po sjedalu (2019.–2024.) za moderne europske stadione: 15.000–20.000 €/sjedalo kao prosjek za top divizije, ali stadioni 30–40 tis. tipično su povoljniji. Brentford Community Stadium: ~£4.700/sjedalo; Amex (Brighton): slično (~£41 mil. po 10.000 sjedala). (Statista · Football Benchmark · LatestBettingOffers)
  • Maksimir: €204 mil. / 35.000 = ~5.830 €/sjedalo — vrlo ambiciozan, niži od europskog prosjeka za novogradnje top divizije. Implikacija: arhitektonsko rješenje mora biti racionalno, bez uvlačivog krova ili pitcha; štedljiva ali snažna ovojnica; standardni betonski/čelični sklop; dio investicije osloboditi za javni prostor.
  • Udio ugrađenog ugljika: ~75% ukupnog životnog ugljičnog otiska stadiona dolazi iz materijala — zato Brentford pristup (50% manje armiranog betona, 33% manje primarnog čelika) ima ozbiljan učinak. (Circular Ecology · Arup / Brentford)
  • Drvo vs. beton/čelik: USDA studija 2024.: drvene zgrade imaju ≥81% niži GWP od betonskih, 76% niži od čeličnih. (greenbuildingadvisor.com)
  • Non‑matchday revenue: Tottenham generira £900m bruto outputa godišnje u svojim četvrtima — multifunkcionalnost je glavni faktor ekonomske održivosti.

# Trendovi 2015.–2026.

  1. Kraj atletskih staza u nogometnim stadionima — Bordeaux, Lille, Bernabéu (renoviran bez), Roma (2024.), Tottenham, Brentford. Atletika ide u zasebni stadion (kao i Maksimir/Svetice).
  2. Jednoslojne velike tribine (single‑tier) za atmosferu — Tottenham South, Dortmund South, Anfield KOP, Lens, AS Roma Curva.
  3. „Stadium‑in‑park" — Bordeaux, AS Roma, Wankdorf, Feyenoord, Brentford.
  4. Dvostruka kožica ovojnice (struktura + svjetlosna/dinamična koža) — Allianz Arena, Bernabéu, Lille, Bordeaux.
  5. Drvo kao djelomični konstruktivni i estetski sloj (krov, lamele, koncourse) — Forest Green, ali sve više i drugi projekti.
  6. Kontinuirani vanjski concourse 1. kata kao gradski javni prostor — Bordeaux, Feyenoord, Roma.
  7. Hotel i muzej kao kapitalni partneri — Friends Arena (Stockholm), Etihad, Tottenham.

# Prenosivi principi za Maksimir

Konkretne smjernice koje proizlaze iz benchmarka, prilagođene proračunu (~5.830 €/sjedalo), zaštićenom parku i naslijeđu Turine–Neidhardta–Magaša:

  1. Bowl bez atletske staze, kompaktan, prvi red 7,5–9 m od bočne crte. Atletika fizički odvojena u zonu A/Svetice — Program to već nalaže. (Torino, Tottenham, Lille).

  2. Jednoslojna „domaća" tribina od minimalno 12.000–16.000 sjedala, lokacijski po načelu Dortmund/Tottenham/Anfield/Roma. Logičan kandidat je sjeverna ili istočna tribina, gdje je danas BBB sektor. Time se Maksimiru daje arhitektonski identitet koji se kopira u medijima.

  3. Otvoreni prizemni plan prema parku. Stadion mora brisati granicu između parka i borilišta — kolonadama (Bordeaux), terasama, otvorenim concourse‑om, transparentnim prizemljem. Bez „zida prema Maksimirskoj cesti" koji ja Filipović/Kincl projekt iz 1990‑ih napravio greškom (vidi Program, str. 25).

  4. Kontinuirani vanjski concourse na 1. katu kao javna šetnica preko cijelog parametra stadiona — gradski javni prostor i bez utakmice (Bordeaux, Feyenoord, Roma).

  5. Krov kao integrirana fotonaponska ploha s ciljem pokrivanja barem 50% operativne potrošnje. PV panele integrirati arhitektonski (ne kao naknadne dodatke). (Wankdorf, RAMS Park).

  6. Dvostruka strategija ovojnice: čvrsta strukturalna kožica + diskretna druga koža (lamela, perforirani metal, drveni filteri, membrana) koja prema parku ima mekanu, polutransparentnu prisutnost. Nema „svjetlosnih zidova" tipa Allianz Arena — kontekst zaštićenog parka traži diskretniji jezik. (Bordeaux, Cluj, Aviva).

  7. Drvo kao djelomični konstruktivni sloj — krov, lamele, koncourse oblaganja, klupski prostori. Smanjuje ugrađeni ugljik bez troška „all‑timber" rješenja Forest Green tipa. Lokalno hrastovo/jelovo lamelno drvo + CLT podovi/zidovi. (Forest Green djelomično, regionalna praksa Skandinavija/Austrija).

  8. „Lean structure" pristup (po Brentfordu): kvantificirati u natječajnom rješenju ciljeve smanjenja armiranog betona (–30%) i primarnog čelika (–20%). Ovo izravno koristi kriteriju D natječaja („ekonomičnost + održivost") i čuva budžet.

  9. 365‑dnevni program u zapadnoj i istočnoj tribini: klupski muzej Dinama + Hotel 67/4* hotel (postoji kao postojeća investicija) + retail klupskog branda + medicinski/fitness centar + restorani s pogledom na park i pitch. Sjeverna i južna tribina ostaju „čiste" za atmosferu. (Tottenham model).

  10. Pomoćni nogometni teren kao gradsko‑rekreacijska ploha kad nije u upotrebi za trening — javno dostupan. (Manchester City Etihad Campus, Roma).

  11. Pješačko‑biciklistička dostupnost prvi, automobilski drugi: glavni pristupni ritualni put od Maksimirske ceste / parka, sa srednjom os(i)om perspektive na stadion. Garaža podzemna ili u zoni D (Borongaj), ne pred glavnim ulazom. (Program to već zahtijeva.)

  12. Identitet kroz materijal, ne kroz formu. Sukladno Boban/Roth‑Čerina/Geers/Perović sastavu Ocjenjivačkog suda — preferira se umirena, materijalno bogata arhitektura nad spektakularnim oblicima. Referenca: Bordeaux > Allianz Arena.

# Izvori

# Bordeaux Matmut Atlantique

# Stade de Luxembourg

# Allianz Stadium Torino (Juventus)

# Stadion Wankdorf, Bern

# Stadion Letzigrund, Zürich

# Aviva Stadium, Dublin

# Eco Park / Forest Green Rovers

# Brentford Community Stadium

# Allianz Arena, München

# Santiago Bernabéu (renovacija)

# Stade Vélodrome, Marseille

# Cluj Arena

# Tottenham Hotspur Stadium

# Manchester City — Etihad Campus

# Feyenoord (OMA)

# Stade Pierre‑Mauroy, Lille

# Friends Arena, Stockholm

# Borussia Dortmund Südtribüne

# Anfield, Liverpool

# Stade Bollaert‑Delelis, Lens

# RAMS Park, Istanbul

# AS Roma (novi stadion)

# UEFA / FIFA i ekonomika

Dokument je istraživački pregled; svaki je projekt provjeren kroz arhitektonsku presu (ArchDaily, Dezeen, Designboom, Populous, OMA, gmp, Herzog & de Meuron, Zaha Hadid Architects). Citirane URL‑adrese su žive na dan 26. svibnja 2026.